Nova vest
Olimpizam 2

20.7.2024.

9:00

Debi Kraljevine Srbije

Stokholm je bio jedini kandidat za Igre 1912. pa je, logično, i dobio domaćinstvo.

Autor: B92.sport

B92.sport
B92.sport
Profimedia

Igre V Olimpijade

Domaćin: Stokholm (Švedska)
6-22. jul
Zemalja učesnica: 28
Sportista: 2.406 (muškarci – 2.359, žene – 47)
Sportova: 14 (102 takmičenja)
Stadion: Olimpijski stadion Stokholm (20.000)
Najviše medalja: Švedska 65 (SAD 25 zlatnih)

Ugostio je više od 2.400 sportista ukljujučujući 48 žena iz 28 zemalja koji su se takmičili u 14 sportova.

Među njima nije bilo boksa, odlukom organizatora, jer su Šveđani smatrali boks "neprivlačnim".

Prvi put na Olimpijskim igrama učestvovala je jedna azijska zemlja – Japan pa su tako na ovim Igrama prvi put nastupili sportisti sa svih pet naseljenih kontinenata.

A u Stokholmu su prvi put na Olimpijskim igrama nastupili i naši sportisti u okviru Kraljevine Srbije.

Srbiju su predstavljala dvojica atletičara – sprinter Dušan Milošević i maratonac Dragutin Tomašević, koji je bio prvi srpski barjaktar na Olimpijskim igrama.

Profimedia

Tomašević je po ogromnoj vrućini kroz cilj prošao kao 37. od 68 takmičara posle dva sata i 47 minuta. Trku je završio "izubijan i u modricama", a pretpostavlja se usled pada tokom trke.

Milošević je eliminisan u kvalifikacijama sa vremenom 11,6 sekundi.

Bio je ovo prvi i jedini nastup srpskih sportista na Olimpijskim igrama pod zastavom nezavisne Srbije, sve Igara 2008.

Igre će ostati upamćene i po nastupu budućeg američkog generala Džordža Patona, jednog od zapovednika prilikom savezničke ofanzive u Normandiji. Paton je nastupio u modernom petoboju.

U ovoj disciplini trijumfovao je njegov zemljak Džim Torp, koji je osvojio zlato i u desetoboju, ali su mu medalje naknadno oduzete jer je kao profesionalni bejzbol igrač prekršio olimpijske príncipe amaterizma.

Profimedia

Medalje su, ipak, vraćene njegovim naslednicima 1982. godine, 29 godina posle Torpove smrti.

U Stokholmu je prvi put primenjeno elektronsko merenje vremena u atletici, pa je u finalnoj trci na 100 metara bilo čak sedam prestupa.

Igre u Stokholmu su nam donele i najduži nastup u maratonu – 54 godine, 8 meseci, 6 dana, 8 sati, 32 minuta i 20,3 sekundi.

Naime, Japanac Kanakuri Šizo je kolabirao od vrućine tokom trke koja je održana po rekordno visokoj temperaturi.

Pomogla mu je jedna farmerska porodica koja ga je rehidrirala na zabavi u jednoj vili na maratonskoj ruti.

Profimedia

On je potom uzeo voz do Stokholma i dan kasnije napustio Švedsku, bez da je obavestio zvaničnike trke. Pedeset godina kasnije vlasti Švedske su ga pozvale nazad da završi svoju trku pa je dobio i nezvanično vreme.

Nažalost, u Stokholmu se dogodio i prvi od jedina dva smrtna slučaja u istoriji Igara, jedini na maratonu. Portugalac Fransisko Lazaro je preminuo od toplotnog udara.

Igre u Stokholmu su poslednje na kojima su šampioni dobijali medalje od čistog zlata, već od sledećih su to u stvari bile medelja od srebra sa pozlatom.

Podeli:

Komentari 2

Podeli:

U fokusu

Vidi sve
Novo Sport Video Menu