Ovo malo grčko ostrvo parira Rodosu po svojoj lepoti, ali ima i dodatnu prednost - nema velikog broja turista. Zbog toga je njegova priroda ostala netaknuta.
U pitanju je Karpatos, drugo po veličini ostrvo arhipelaga Dodekanez. Nalazi se na oko 47 kilometara jugozapadno od svog većeg i popularnijeg suseda Rodosa u Karpatskom moru. Na ostrvu postoji 11 sela, a Pigadija služi kao glavni grad i glavna luka.
Čuvanje tradicije
Zbog svoje pomalo osamljene lokacije, ostrvo je zadržalo mnoge tradicionalne načine života. Lokalne žene i dalje nose cvetne marame, duge suknje i velike zlatne ogrlice u posebnim prilikama.
Hleb se i dalje peče u zajedničkim pećima, a i dalje postoji poseban dijalekt, sličan dijalektu Krita i Kipra.
Samo južna strana Karpatosa je turistički razvijena, ostatak je zadržao autentičnu atmosferu ostrva. Sever ostrva, dom Olimposa, bio je izolovan do 1979. godine kada je izgrađen put kroz neravni teren.
Shutterstock/A great shot of
Smatra se da je ostrvo mitološka domovina boga Titana, a takođe se pominje i u Homerovoj Ilijadi kao.
Maksimalne dnevne temperature na Karpatosu su obično oko 29℃ u julu i avgustu, a zima na ostrvu je jedna od najblažih u Evropi.
Na ostrvu je najživlje 15. avgusta, kada se obeležava praznik Panagija - Uspenije Bogorodice, što je najvažni praznik na ostrvu.
Plaže na ostvu
Plaže na ostrvu su podeljene u nekoliko grupa - male šljunkovite i bez vetra na istočnoj obali, sa finim belim peskom na jugu, a na zapadu su najizloženije jakim suvim vetrovima i dostupne su samo u uslovima slabog vetra.
Među najpopularnijim plažama je Kira Panagia, koja se može pohvaliti tirkiznim vodama i šljunkovitim obalama, dobro je organizovana i pogodna za porodicu.
Za one koji traže osamljenije mesto, Christou Pigadi je odlična opcija sa mekanim peskom.
Shutterstock/Mateja Klavs
Aktivnosti na ostrvu
Aktivnosti su prilično ograničene na Karpatosu jer ostrvo nije mnogo razvijeno. Jedrenje na dasci je popularno, posebno u jugozapadnom zalivu Afiartis, gde se svakog leta organizuje međunarodno takmičenje.
Ronjenje je takođe dostupno, izlazak čak između ostrva i njegovog suseda Kasosa.
Selo je označeno putokazima, a pešačke staze vode do starih kapela, planinskih sela i vrhova brda sa fantastičnim pogledom na more, navodi Greeka.
Na Karpatosu ima šta da se vidi, posebno za one koji su fascinirani starim Grcima. Akropolj u Arkasi, koji se nalazi na vrhu brda sa pogledom na more, sadrži ostatke od antičkih do venecijanskih vremena, uključujući ruševine drevnog hrama.
Shutterstock/Jean Zaf Passion Photo
Kako do ostrva?
Karpatos je povezan sa susednim ostrvima Krit i Rodos i kopnom u Pireju putem trajekata. Međutim, putovanja iz Atine često traju između 18 i 21 sat i to samo tri puta nedeljno, dok ona sa Rodosa traju oko pet sati.
Samo ostrvo je dobro povezano adekvatnim putevima, povezujući sela i luke. Tokom leta, mali privatni čamci polaze iz Pigadije na različite lokacije. Taksi i opštinski autobusi sa fiksnom tarifom dostupni su tokom cele godine, piše express.co.uk.
Tri mladića, Ibrahim, Muhamed i Omar krenuli su pre petnaestak dana na put dug preko 10.000 kilometara, od rodnog Kuvajte do vrelog Maroka, i to preko starog kontinenta.
Građanima i turistima u Solunu, Larisi i drugim oblastima severne Grčke stiglo je upozorenje u vidu SMS poruke za hitne slučajeve zbog nevremena koje se očekuje u toku dana.
Pivo će na predstojećem Oktoberfestu u proseku poskupeti za 3,9 odsto i prvi put će čuvena litarska krigla premašiti granicu od 15 evra, saopštile su u sredu minhenske vlasti.
Tri mladića, Ibrahim, Muhamed i Omar krenuli su pre petnaestak dana na put dug preko 10.000 kilometara, od rodnog Kuvajte do vrelog Maroka, i to preko starog kontinenta.
Građanima i turistima u Solunu, Larisi i drugim oblastima severne Grčke stiglo je upozorenje u vidu SMS poruke za hitne slučajeve zbog nevremena koje se očekuje u toku dana.
Početkom sledeće nedelje opet nas čeka temperatura od 35 stepeni, a Institut za javno zdravlje "Milan Jovanović Batut" i ovog puta upozorava na mogućnost toplotnog udara.
Tokom pandemije, jedno od ključnih pitanja koje je zbunjivalo naučnike i lekare bilo je zašto se neki ljudi nijednom nisu zarazili i dobili koronavirus, dok su se drugi više puta zarazili.