Nauka 11

29.01.2025.

19:02

Vodeni talasi će progutati mnoge gradove: Na spisku su i hrvatski

Nova naučna studija potvrdila je da će mnogi gradovi, usled klimatskih promena, biti potopljeni u budućnosti, a među ugroženima su i neki hrvatski.

Izvor: Jutarnji.hr

Vodeni talasi će progutati mnoge gradove: Na spisku su i hrvatski
Shutterstock/Adam Gormley

Podeli:

Dodatnu zabrinutost izaziva mogući kolaps glečera "Thvaites" na zapadnom Antarktiku, koji bi mogao da podigne nivo mora za dodatna tri metra. 

Naučnici se nadaju da će njihovo istraživanje podstaći hitne mere za smanjenje emisije CO₂ i usporavanje globalnog zagrevanja kako bi se sprečili najgori scenario klimatskih promena.

Globalni nivo mora mogao bi da poraste za čak 1,9 metara do kraja veka ako emisija ugljen-dioksida (CO₂) nastavi da raste nekontrolisano, upozorava nova studija singapurskog Nanjang tehnološkog univerziteta (NTU).

"Ova projekcija ističe potrebu da donosioci odluka planiraju ključnu infrastrukturu, ali i naglašava važnost smanjenja emisije gasova staklene bašte kako bi se ublažile posledice klimatskih promena", ističe glavni autor studije Bendžamin Grendi.

Studija koristi novi model fuzije koji kombinuje statističke metode sa stručnim procenama kako bi se stvorila preciznija slika budućeg porasta nivoa mora. Prema scenarijima niske emisije, nivo mora bi mogao da poraste između 0,3 i jednog metra do 2100. godine, dok bi u slučaju visokih emisija porast mogao da dostigne između 0,5 i 1,9 metara. Istraživanje je zasnovano na procenama iz Šestog izveštaja o proceni UN IPCC-a iz 2023. godine, koji predviđa porast nivoa mora do jednog metra u scenarijima visokih emisija. Međutim, NTU studija dalje proširuje analizu i upozorava na moguće ekstremne ishode, nudeći jasniju sliku pretnje sa kojom se suočavamo.

Studija koristi novi model fuzije koji kombinuje statističke metode sa stručnim procenama kako bi se stvorila preciznija slika budućeg porasta nivoa mora.

Prema scenarijima niske emisije, nivo mora bi mogao da poraste između 0,3 i jednog metra do 2100. godine, dok bi u slučaju visokih emisija porast mogao da dostigne između 0,5 i 1,9 metara.

Istraživanje je zasnovano na procenama iz Šestog izveštaja o proceni UN IPCC-a iz 2023. godine, koji predviđa porast nivoa mora do jednog metra u scenarijima visokih emisija. Međutim, NTU studija dalje proširuje analizu i upozorava na moguće ekstremne ishode, nudeći jasniju sliku pretnje sa kojom se suočavamo.

Prema mapi koju je objavila neprofitna organizacija "Climate Central", mnoga područja sveta su izuzetno ugrožena, uključujući istočnu obalu Ujedinjenog Kraljevstva, obalu američkog zaliva sa gradovima kao što su Nju Orleans i Galveston, i Florida Everglades.

U Evropi bi mogla biti pogođena obalna područja od Kalea do južne Danske, uključujući Veneciju. Prema toj karti, najugroženija područja u Hrvatskoj su sever Dubrovačko-neretvanske županije, od Ploča do Metkovića, kao i delovi primorskih gradova poput Šibenika i Zadra.

Hrvatska obala, sa svojih 6.278 kilometara, suočava se sa ozbiljnom pretnjom porasta nivoa mora izazvanog klimatskim promenama. Najnovija naučna istraživanja pokazuju da bi do kraja veka nivo Jadranskog mora mogao porasti za čak 65 centimetara, što bi imalo dramatične posledice po brojne hrvatske primorske gradove i ostrva.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Science Direct, posebno su ugrožena područja zapadne obale Istre i nizinska područja severne i srednje Dalmacije. Gradovi koji će se suočiti s najvećim izazovima su Rovinj i Pula, koji već danas trpe povremene poplave, a situacija će se znatno pogoršati. Split je takođe u zoni visokog rizika, posebno istorijsko jezgro, uključujući Dioklecijanovu palatu. Posebno su ugroženi niski delovi Zadra, a na udaru je i Trogir, čija bi svetska baština UNESCO-a mogla biti ozbiljno ugrožena.

Među ostrvima posebno je zabrinjavajuća situacija na ostrvu Krapanj, čija je prosečna nadmorska visina samo jedan metar. Naučnici predviđaju da bi značajan deo ostrva mogao biti potopljen čak i uz umereni porast nivoa mora. Porast nivoa mora neće uticati samo na fizičku infrastrukturu, već i na turizam, poljoprivredu: posebno na području delte Neretve, gde bi prodor slane vode mogao da ugrozi poljoprivrednu proizvodnju, vodosnabdevanje i kulturnu baštinu.

Hrvatske institucije i gradovi počinju da razvijaju strategije prilagođavanja. Projekat Adriadapt okupio je stručnjake iz Hrvatske i Italije na razvoju rešenja za adaptaciju primorskih gradova. Ključne preporučene mere obuhvataju izgradnju sistema zaštite obale, izmeštanje kritične infrastrukture na viši nivo, razvoj zelene infrastrukture u gradovima, strožiju regulativu izgradnje u obalnom pojasu.

Iako je nemoguće precizno predvideti koji će gradovi biti potpuno potopljeni, jasno je da će hrvatsko primorje do kraja veka doživeti značajne promene. Pravovremeno planiranje i sprovođenje mera adaptacije ključni su za očuvanje hrvatskih primorskih gradova i načina života uz more. Uspeh u rešavanju ovog izazova zavisiće od koordinisanog delovanja na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou.

Podeli:

11 Komentari

Možda vas zanima

Aktuelno

Jednoglasno: "Ne"!

Organizacija za istraživanje veštačke inteligencije OpenAI, odbila je jednoglasno ponudu od 97,4 milijarde dolara od tima investitora koji predvodi Ilon Mask.

12:31

15.2.2025.

1 d

Podeli: