Nauka 8

29.01.2025.

14:04

Zemlja ipak ima šest kontinenata?

Geolozi su dugo posmatrali Severnu Ameriku i Evropu kao zasebne kontinente, ali nove studije sugerišu da bi se ispod površine okeana moglo naći još nešto...

Izvor: B92.net

Zemlja ipak ima šest kontinenata?
Viacheslav Lopatin/Shutterstock

Podeli:

Istraživanja koja su u toku otkrila su nagoveštaje vezane za zakopano zemljište koje se proteže od Grenlanda preko Islanda do Farskih ostrva.

Podaci do kojih su naučnici došli govore o tome da bi se tektonske ploče i dalje mogle razdvojiti na neočekivane načine.

Neki stručnjaci sugerišu da bi ovaj "ažurirani" pogled mogao da utiče i na to kako ćemo klasifikovati kontinente u budućnosti.

Jedan od istraživača koji stoji iza ovih tvrdnji je dr Jordan Petean, predavač nauke o Zemlji na Univerzitetu u Derbiju.

Radio je zajedno sa globalnim timom, uključujući saradnike iz Švajcarske, Italije i SAD, na proučavanju onoga što se nalazi ispod islandskih vulkanskih slojeva.

Islandska geologija i afričke rift zone

Istraživači su otkrili sličnosti između područja u Africi poznatog kao region Afra i formiranja Islanda.

Ispitujući kako se rift (razdvajanje tekstonskih ploča) dešava na oba mesta, identifikovali su novodefinisanu karakteristiku nazvanu Rifted Oceanic Magmatic Plateau, ili ROMP.

Njihov rad sugeriše da severnoamerička i evroazijska ploča nisu završile sa razdvajanjem, uprkos prethodnim procenama da se ovo razdvajanje dogodilo pre nekoliko desetina miliona godina.

Prema nedavnim dokazima, proces je još u toku.

Osporavanje Zemljinih kontinenata

Mnogi geolozi su nekada verovali da su severnoamerička i evroazijska ploča potpuno pukle pre oko 52 miliona godina.

Oni sada smatraju da, ako se ovo pomeranje definitivno potvrdi, da bi se mogla spojiti Severna Amerika i Evropa u jedno veliko telo.

"One se, u stvari, još uvek protežu i u procesu su raspadanja", objasnio je dr Petean. Ova reinterpretacija dovodi u pitanje naše učenje o tome kako su se kontinenti razvijali.

Fragmenti ispod Islanda

Stručnjaci sumnjaju da bi Island mogao da drži fragmente potopljene kontinentalne kore ispod guste vulkanske stene, što sugeriše da je geološka priča ovog regiona složenija od jednostavnog scenarija vulkana.

Ova ideja se vidi kao neobična paralela sa regionom Afra u istočnoj Africi, gde aktivni rift takođe otkriva dublje slojeve.

"Volim da mislim o ovom konceptu kao ekvivalentu nauke o Zemlji i pronalaženju izgubljenog grada Atlantide", rekao je dr Jordan.

Stručnjaci veruju da bi ovi skriveni fragmenti mogli da povežu prošla tektonska dešavanja sa savremenim geofizičkim posmatranjima.

Pojavljuje se novi mikro-kontinent

Još jedno upečatljivo otkriće je proto-mikrokontinent otkriven između Kanade i Grenlanda. Dugačak je oko 402 km i nalazi se ispod Dejvisovog moreuza, važnog plovnog puta koji povezuje Labradorsko more sa Bafinovim zalivom.

Ovaj blok se verovatno formirao pre oko 60 miliona godina i baca svetlo na to kako pomerajuće ploče oblikuju manje delove zemlje tokom nekoliko miliona godina.

Istraživači su koristili podatke o gravitaciji sa svemirskih satelita, zajedno sa seizmičkim metodama, da otkriju njegove granice.

"Razdor i formiranje mikrokontinenata su stalni fenomeni", primetio je dr Jordan.

Ova perspektiva nudi naznake o tome kako se karakteristike naše planete menjaju tokom geološkog vremena.

Pomeranje granica Zemljinog kontinenta

Naučnici planiraju da pokrenu geodinamičke kompjuterske simulacije kako bi razumeli kako su se ove oblasti vremenom razvijale.

Nadaju se da će uhvatiti složenu interakciju magme, rastezljivih ploča i zakopane kore kako bi videli da li su se slični događaji desili negde drugde.

Ovi modeli bi mogli da nam daju bolji pogled na to kako rift može da stvori nove mikrokontinente ili modifikuje postojeće kopnene mase.

Oni takođe mogu da pomignu da se razjasni zašto vulkanski regioni na Islandu i zoni Afra prate sličan obrazac.

Zašto je bilo šta od ovoga važno?

Revizija načina na koji posmatramo kontinente i njihove strukture može uticati na istraživanje prirodnih resursa, posebno na minerale i fosilna goriva koja se formiraju tamo gde se ploče pomeraju.

Neke industrije već koriste znanje o drevnim pukotinama za vođenje projekata bušenja i premeravanja.

Bolja svest o ovim karakteristikama takođe jača naše razumevanje opasnosti od zemljotresa i vulkana.

Regioni sa aktivnim riftom mogu da se suoče sa deformacijom tla ili drugim geološkim rizicima koji zahtevaju pažljivo praćenje.

Pokreti ploča nikada ne prestaju. Čak i kada se vremenska linija proteže na desetine miliona godina, Zemlja se pomera daleko ispod naših nogu na načine koji bi nas mogli iznenaditi.

Zemljini kontinenti i akademici

Obuka novih naučnika je od suštinskog značaja za unapređenje našeg razumevanja strukture Zemlje koja se menja.

Mladi istraživači i nedavno diplomci često uvode sveže ideje koje dovode do novih otkrića o tome kako se kontinenti pomeraju, kako se kreću tektonske ploče i kako možemo bolje upravljati prirodnim resursima Zemlje.

Oni koji steknu praktično iskustvo, kao što je rad na terenu ili korišćenje kompjuterskih modela za simulaciju Zemljinih procesa, imaju veće šanse da dođu do važnih otkrića u budućnosti.

Podeli:

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Tramp: Vi našu naftu i gas, mi vama F-35

Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da su SAD i Indija postigle sporazum po kojem će Indija uvoziti više američke nafte i gasa kako bi se smanjio trgovinski deficit između dveju zemalja.

8:10

15.2.2025.

1 d

Podeli: