Ishrana 10

18.08.2024.

20:40

Ultra prerađena hrana izaziva kancer, doktori poručuju: "Mladi sve više obolevaju"

Na opasnost od konzumiranja ultra prerađene hranu upozoravaju i svetski i domaći lekari, uz tvrdnje da je to razlog za opadanje starosne granice kada je u pitanju oboljevanje od kancera.

Izvor: Blic.rs

Ultra prerađena hrana izaziva kancer, doktori poručuju: "Mladi sve više obolevaju"
Shutterstock/nada54

Podeli:

Ovo je sve što treba da znate o ultra prerađenoj hrani, i kako utiče na organizam.

Koliko je ovakva hrana opasna za "Blic" je govorio i Vladimir Kovčin, onkolog koji je potvrdio i da u Srbiji zbog toga postoji stalni porast broja mlađih od 45 godina obolelih od svih vrsta kancera, pogotovo raka u digestivnom traktu, poput:

  • raka jednjaka
  • pankreasa
  • jetre
  • creva

Kao glavni krivac za to navodi se konzumiranje ultra prerađene hrane.

Koliko je ultra prerađena hrana loša po zdravlje

Britanska fondacija za kardiovaskularne bolesti objavila je spisak primera namirnica koje spadaju u veoma prerađenu hranu, sa najviše štetnih sastojaka koje utiču na razvoj kancera.

Više od polovine energije odnosno kalorija koju prosečna osoba, primera radi, u Velikoj Britaniji, ali se to može primeniti i na Srbiju, unosi kroz hranu i piće dolazi iz ultra-prerađenih proizvoda.

Razlog je to što su ovi proizvodi praktični, privlačni i intenzivno se reklamiraju.

Međutim, istraživanja su pokazala da ultra-prerađeni proizvodi mogu uticati na naše zdravlje, posebno na pojavu kancera.

Šta su ultra prerađeni proizvodi

Termin "ultra-prerađeni proizvodi" dolazi iz NOVA sistema klasifikacije hrane, koji su razvili istraživači sa Univerziteta u Sao Paulu, u Brazil.

Sistem svrstava hranu u četiri kategorije prema stepenu obrade tokom njihove proizvodnje:

Neprerađeni ili minimalno prerađeni proizvodi: voće, povrće, mleko, riba, mahunarke, jaja, orašasti plodovi i semenke koji nemaju dodatne sastojke i malo su promenjeni od svog prirodnog stanja

Prerađeni sastojci: hrana koja se dodaje drugim namirnicama umesto da se konzumira samostalno, poput soli, šećera i ulja

Prerađena hrana: namirnice koje se prave kombinovanjem neprerađene, minimalno prerađene i prerađene hrane. To je hrana kao što je džem, kiseli krastavac, konzervirano voće i povrće, domaći hleb i sirevi.

Ultra prerađeni proizvodi: obično sadrže više od jednog sastojka koji se retko ili nikada ne koristi u kuhinji, mnoge aditive i sastojke koji se obično ne koriste u domaćem kuvarstvu, kao što su konzervansi, emulgatori, zaslađivači, kao i veštačke boje i arome, koji imaju dug rok trajanja.

Primeri ultra prerađene hrane

Lista uobičajenih ultra prerađenih proizvoda je ogromna, a ono su samo neki od njih sa kojima gotovo svakodnevno dolazimo u dodir:

  •     sladoled
  •     šunka
  •     kobasice
  •     čips
  •     masovno proizveden hleb
  •     žitarice za doručak
  •     keks
  •     gazirani napici
  •     jogurt sa voćnim ukusom
  •     instant supice
  •     viski
  •     džin
  •     rum
  •     gotova jela
  •     nugeti
  •     peciva
  •     kolači
  •     zamene za meso i sir na bazi biljaka

Zašto je ultra prerađena hrana loša za ljude

Ultra prerađeni proizvodi često sadrže visoke nivoe zasićenih masti, soli i šećera, a kada ih konzumiramo, ostavljamo manje prostora u ishrani za nutritivne namirnice. Takođe, aditivi u ovim proizvodima mogu biti odgovorni za negativne zdravstvene efekte jer proces obrade hrane na ovaj način može uticati na način na koji naše telo reaguje na nju.

Istraživanja su pokazala da kada se orašasti plodovi jedu u celini, telo apsorbuje manje masti nego kada su orašasti plodovi samleveni i ulja se oslobađaju. Jedna od teorija je i da dijete bogate ultra prerađenim proizvodima mogu takođe uticati na zdravlje creva.

Poznato je da je ultra prerađena hrana loša za naše zdravlje, ali još nije poznato šta tačno na šta utiče, da li je to jedan od elemenata ili njihova kombinacija. Trenutno je teško znati da li je problem u nečemu unutar hrane ili da li konzumacija ishrane bogate ovim proizvodima zajedno sa načinom današnjeg života povezana sa lošijim zdravljem ljudi.

Međutim, s obzirom na visoke nivoe soli, šećera i zasićenih masti u većini ovih proizvoda, smanjenje njihove konzumacije čini se razumnim.

 

Da li su žitarice i hleb ultra prerađena hrana

Kada pomislite na ultra-prerađene proizvode, mnogo pomisle na čips, slatkiše i zaslađene napitke, ali postoje neki manje očigledni primeri.

To su proizvodi poput žitarica za doručak i masovno proizvedenog ili pakovanog hleba koji jesu ultra prerađena hrana. Razlog je što često imaju dodatne sastojke tokom proizvodnje, kao što su emulgatori, zaslađivači i veštačke boje i arome.

Da li treba da izbaciti ultra prerađene proizvode iz ishrane

Određena istraživanja sugerišu da su ultra prerađeni proizvodi za ishranu loše utiču na srce i cirkulaciju, još uvek nije jasno da li ih treba potpuno isključiti.

Tu su i upozorenja onkologa da je ultra prerađena hrana veliki krivac za čestu pojavu kancera kod sve mlađih ljudi može se činiti razumnim da se za ishranu koristi ona hrana koja se sastoji samo od minimalno prerađene hrane.

Jedna studija, predstavljena na Kongresu Evropskog kardiološkog društva u avgustu 2023. godine pratila je 10.000 australijskih žena tokom 15 godina. Najviše su u ishrani koristile ultra prerađenu hranu, i imali su za 39 odsto veću verovatnoću da će razviti visok krvni pritisak od onih sa najnižim.

Još jedna veća analiza, takođe predstavljena tada obuhvatila je 10 studija koje su uključivale više od 325.000 muškaraca i žena.

Pokazalo se da su oni koji su jeli najviše ultra prerađene hrane imali 24 odsto veće šanse da dožive ozbiljne srčane i cirkulatorne događaje, uključujući srčani udar, moždani udar i anginu.

Svaki porast od 10 procenata dnevnog unosa ultra-prerađene hrane bio je povezan sa povećanjem rizika od srčanih oboljenja od 6 procenata.

Kako smanjiti ultra prerađenu hranu

Korišćenje puno ultra prerađene hrane ostavlja manje prostora za zdraviju hranu poput voća i povrća, ribe, nezasićenih ulja, mahunarki i orašastih plodova i semenki. Dakle, ako želite da promenite svoju ishranu, pokušajte da napravite neke zamene:

  • Umesto voćnog jogurta sa dodatkom šećera ili zaslađivača, izaberite običan jogurt i dodajte svoje seckano sveže, smrznuto ili sušeno voće za slatkoću
  • Umesto da kupujete sosove ili gotova jela, kuvajte svoje omiljene u većim količinama kod kuće i zamrznite višak u porcijama da biste iskoristili drugi dan
  • Jedite ujutru kašu sa voćem i orasima umesto slatkih žitarica za doručak sa malo vlakana.
  • Jedite sveže, pečeno ili dinstano voće umesto voćnih pita ili kolača kupljenih u prodavnici
  • Uz čaj uzmite malo orašastih plodova umesto keksa

Savet nutricioniste

Viktorija Tejlor, nutricionista, Britanska fondacija za kardiovaskularne bolesti objasnila je koja se dijeta preporučuje ljudima.

"Već preporučujemo ljudima da usvoje mediteranski način ishrane, koji uključuje dosta minimalno ili neprerađene hrane kao što su voće, povrće, riba, orasi i semenke, pasulj, sočivo i integralne žitarice. Ovo, zajedno sa redovnim vežbanjem i bez duvanskog dima se pokazalo kao korisno za smanjenje rizika od srčanih i cirkulatornih bolesti", kaže ona.

Međutim, s obzirom na ograničeno vreme i skuplju cenu, to nije opcija za većinu ljudi. Ipak, moguće je naći balans u ishrani:

  • Jedite voće i povrće uz obroke i pijte vodu umesto zaslađenih napitaka
  • Pokušajte da pronađete vreme tokom nedelje za kuvanje kod kuće
  • Kada uključite ultra-prerađene proizvode u svoju ishranu, birajte one sa većim nutritivnim koristima (hleb od celog zrna i žitarice ili pečeni pasulj, umesto čipsa, slatkiša ili pica)
  • Čitajte etikete na namirnicama kako biste lako prepoznali i smanjili unos hrane koja je bogata šećerom, soli ili zasićenim mastima

Podeli:

10 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: