Aktuelno 1

19.06.2024.

15:37

Smrtonosna bakterija vreba svuda: Ovo su simptomi i mere opreza

Hrvatsku i region zatekla je vest da je u Zagrebu troje ljudi, od šestoro zaraženih, preminulo od legionarske bolesti. U Srbiji je od početka godine zabeležen jedan slučaj obolevanja i taj pacijent je izlečen.

Autor: Marija Mitić

Marija Mitić
Smrtonosna bakterija vreba svuda: Ovo su simptomi i mere opreza
Shutterstock/VILevi

Podeli:

Legionarska bolest je atipično zapaljenje pluća uzrokovanom bakterijom koja živi i razvija se u vlažnim sredinama, ko što su sistemi za klimatizaciju iz kojih kroz vazduh dospevaju u klimatizovanu prostoriju.


Bolest je registrovana je kod šest pacijenata u Zagrebu, a u pitanju je oblik zapaljenja pluća koji izaziva bakterija iz roda Legionella.

Ovim povodom su iz Instituta za javno zdravlje Srbije Dr Milan Jovanović Batut za B92.net podrobno objasnili sve o ovoj bolesti.

Možda vas zanima

Aktuelno

Legionela u Srbiji

Troje pacijenata od šest koji su zaraženi legionelom u Hrvatskoj je preminulo, a u Srbiji je tokom ove godine registrovan jedan slučaj obolevanja i taj pacijent je izlečen.

13:17

19.6.2024.

12 d

Šta je legionarska bolest?

Uzročnici Legionarske bolesti su gram-negativne bakterije iz roda Legionella koji obuhvata više od 40 podvrsta ovih bakterija. Najčešći uzrok bolesti je slatkovodna vrsta L. pneumophila. Legionela je rasprostranjena širom sveta, a nalazi se u prirodnim vodenim sredinama (reka, jezera, vodeni rezervoari) iz kojih prelazi u veštačke vodene sredine (vodovodni  sistemi u naseljima, vodovodni sistemi u individualnim zgradama) koji su idealna sredina za njen rast i širenje.

Bakterije žive i rastu u vodenim sredinama i sistemima na temperaturama od 20 do 50 stepeni celzijusa (optimalnih 35C ͦ). Prisustvo sedimenata, mulja, kamenca, rđe i ostalih materijala u okviru vodenog sistema, zajedno sa biofilmovima, igraju značajnu ulogu u zadržavanju i pružanju povoljnih uslova u kojima Legionella može da raste.

Kako se prenosi?

Možda vas zanima

Legionarska bolest se najčešće prenose indirektnim putem i to udisanjem kontaminiranog aerosola iz kontaminirane vode. Aerosol se formira iz sitnih kapljica koje nastaju rasprskavanjem vode ili uduvavanjem vazduha u vodu, ali i stajanjem izlivene vode na čvrstim površinama. Što su manje kapljice, veća je verovatnoća da će one izazvati infekciju.

Izvori aerosola kojim se prenosi legionella su rashladne kule za klimatizaciju, sisteme za toplu i hladnu vodu, banjski bazeni/prirodni bazeni/termalni izvori i hidromasažne banje, fontane/prskalice, ovlaživači, vitrine za hranu, oprema za respiratornu terapiju, baštenska zemlja/kompost, uređaji za pranje, mašinski alati za vodeno hlađenje itd.

Infekcija se takođe može preneti aspiracijom kontaminirane vode ili leda, posebno kod osetljivih osoba ili hospitalizovanih pacijenata, i izlaganjem beba tokom porođaja u kontaminiranoj vodi. 

Da li se prenosi sa čoveka na čoveka?

Do danas nije zabeležen nijedan direktan prenos sa čoveka na čoveka.

Kako se leči legionela?

Većina slučajeva ove bolesti može se uspešno lečiti antibioticima i simptomatskom terapijom, a do potpunog oporavka dolazi  nakon nekoliko nedelja ili meseci. Rano prepoznavanje i lečenje bolesti povećava šanse za izlečenje.

Koliko je opasna?

Legionela najčešće izaziva jednu od dve bolesti pluća: 

Legionarska bolest - teška upala pluća sa periodom inkubacije 2-10 dana (max16-20). Stopa smrtnosti zavisi od težine bolesti, adekvatnosti terapije, okruženja gde je legionela stečena i stanja organizma (npr. imunosupresija).

Stopa smrtnosti se kreće u rasponu 40-80% kod  nelečenih i imunokompromitovanih pacijenata, a uz odgovarajuće lečenje se kreće u rasponu 5-30%. Ukupna stopa smrtnosti je obično u rasponu od 5-10%.

Pontijačna groznica - blaga samoograničavajuća bolest slična gripu koja obično traje 2-5 dana, sa periodom inkubacije je od nekoliko do 48 sati. Nijedan smrtni slučaj nije povezan sa ovom vrstom infekcije.

Retko, legionela može izazvati infekcije izvan pluća, kao što su infekcije srca ili rana.

Simptomi legionarske bolesti

Simptomi legionarske bolesti su slični drugim vrstama pneumonija i uključuju: kašalj, groznicu, glavobolju, bolove u mišićima, kratak dah, a mogu se javiti i drugi simptomi, kao što su konfuzija, dijareja ili mučnina. Krv ili hemoptiza se javljaju kod oko jedne trećine pacijenata.

Da li trenutno ima slučajeva obolelih u Srbiji?

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti Legionarska bolest podleže obaveznom prijavljivanju. Legionarska bolest se obično javlja sporadično, u vidu registrovanja klastera, a ređe u epidemijskoj formi (više slučajeva povezanih sa zajedničkom vremenskom i prostornom izloženošću). U Evropi, Australiji i SAD godišnje se otkrije oko 10-15 slučajeva na milion stanovnika. Od prijavljenih slučajeva, 75–80% su stariji od 50 godina, a 60–70% su muškarci.

U Srbiji je tokom 2024. godine registrovan jedan slučaj obolevanja koji je izlečen. Bolest je u 2024. godini registrovana i kod jednog stranog državljanina tokom boravka u našoj zemlju. 

Dijagnostikovanje legionarske bolesti

Za laboratorijsku dijagnostiku ove bolesti koristi se detekcija antigena u uzorku urina tokom akutne faze bolesti, uzimanje respiratornog uzorka za kulturu ćelija, serološka ispitivanja i PCR dijagnostika.

Prevencija i kontrola

Glavna zaštitna mera je smanjenje rizika od razvoja Legionella na mestima koja proizvode aerosolne kapljice koje se mogu udahnuti.

Redovne provere prisustva bakterije Legionella i odgovarajuće mere kontrole mogu pomoći u sprečavanju slučajeva legionarske bolesti na mestima gde je veća verovatnoća da će ljudi koji imaju veći rizik od bolesti biti izloženi. To uključuje turističke smeštajne lokacije, bolnice i dr. 

Efikasne mere kontrole protiv bakterija Legionella uključuju:

• Obezbeđivanje redovnog održavanja, čišćenja i dezinfekcije vodovodnih sistema, uključujući vodovodne sisteme, rashladne tornjeve, hidromasažne kade i ukrasne fontane.

• Održavanje sistema hladne vode ispod 20°C i sistema tople vode iznad 50°C da bi se sprečio rast bakterija.

• Obezbeđivanje pravilnog protoka i cirkulacije vode u vodovodnim sistemima kako bi se smanjio rizik od stajaće vode.

• Dezinfekcija sistema za toplu vodu sa visokim nivoom (50mg/l) hlora 2–4 sata nakon rada na sistemu i bojlerima, a pre početka svake tople sezone.

• Redovno čišćenje i dezinfekcija filtera za vodu, rashladnih tornjeva i pratećih cevi koje se koriste u sistemima klimatizacije, zaključili su iz Batuta za B92.net.

Podeli:

1 Komentari

Možda vas zanima

Region

Stiže velika promena u bankama

S poslednjim danom juna ističe rok od godinu dana tokom kojeg su banke u Hrvatskoj sa svojim klijentima koji imaju prećutno prekoračenje na računima trebalo da ugovore novo, dopušteno prekoračenje u istom iznosu.

14:10

30.6.2024.

1 d

Podeli: