Aktuelno 5

19.03.2025.

21:26

Ova bolest je vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji VIDEO

Do srčane insuficijencije, ili slabosti srca, dolazi usred poremećaja srčane funkcije, pa srčani mišić više nije u stanju da adekvatno pumpa krv kroz organizam.

Izvor: B92.net

Ova bolest je vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji VIDEO
Shutterstock/ pixelaway

Podeli:

Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji a godišnje odnesu oko 50.000 života. Među njima se izdvaja srčana slabost, oboljenje koje nastaje kada srce ne može više efikasno da pumpa krv i obezbedi telu dovoljan dotok kiseonika i hranljivih materija.

Vladimiru je puklo srce sa samo 39 godina. Preživeo je i saznao da boluje od srčane slabosti.

Iako pouzdani podaci za Srbiju još uvek nisu dostupni, procenjuje se da oko 120.000 osoba trenutno ima ovo oboljenje (srčanu slabost) u našoj zemlji.

U emisiji 150 minuta o srčanoj slabosti govorili su prof. dr Arsen Ristić, kardiolog u Univerzitetskom Kliničkom centru Srbije i Vladimir Volenik, čovek koji boluje od srčane slabosti.

Naime, srčana slabost je više prisutna kod muškaraca.

Kako prof. dr Arsen Ristić navodi, kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u Srbiji.

"Među njima je srčana slabost posledica najmasovnije bolesti. Najčešče se dešava kod ljudi koji su preživeli srčani udar, infarkt miokarda, i kao posledica ožiljka koji se napravi na srcu, deo srca oslabi. Srčani mišić pumpa krv, oćoljak neće da pumpa krv, i razvije se srčana slabost", naglašava dr Ristić.

Prevencija je ključna

Kako dr Ristić ističe, mnogo je toga što može da se uradi u preventivi.

"Sve je vezano za faktore rizika, za prepzavanje sopstvenog rizika i da se ovaj događaj, infarkt, ne desi."

"SZO kaže da 30 odsto ljudi koje gubimo godišnje, a u Srbiji oko 50.000 ljudi, od kardiovaskularnih bolesti, ne bi trebalo da izgubimo tako mlade, kada bi se samo malo vodilo računa o ključnim faktorima rizika", naglašava profesor dr Arsen Ristić.

Vladimiru Voleniku je srce "puklo" kada je imao 39. godina. Naime, on je doživeo infarkt, a kao posledicu infarkta, dobio je dijagnozu srčane slabosti, za koju, po njegovim rečima, nije ni znao da je ima.

"Sve se desilo u godini korone. Prilikom radova došlo je do bola u grudima, malo sam to zanemario, ali kada sam otišao do VMA, uradili su EKG, ali ništa nisu pronašli. Ja sam imao jak bol, koji je bio gotovo neizdrživ. Sledeći put kada osećam bol, nakon večere sam osetio veliki bol u grudima, sedam u automobil, krećem, osećam bol u levoj ruci i tada sam znao da je to infarkt", priča Vladimir.

Vladimir je nepunih mesec dana bio u bolnici, od toga je pet dana bio na intezivnoj nezi.

Doktor Ristić ističe da to što neko ima manje od 40 godina, to ne znači da je zaštićen i da treba zanemariti osnovne faktore rizika.

"Mora se razumeti da masovne bolesti počinju u detinjstvu", kaže dr Ristić.

Kako je nekoliko puta istakao, preventivni pregledi se moraju obavljati, a prevencija je ključ uspeha.

Na koji način sprečiti infarkt i srčanu slabost i kako brinuti o sebi i svom zdravlju, poslušajte u video-prilogu.

Video Player is loading.
Current Time 0:00
Loaded: 0%
Stream Type LIVE
Duration -:-
 
1x
Advertisement

Izvor: Prva tv

Podeli:

5 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: