Na današnji dan, 29. januar

1635. - Osnovana Francuska akademija.1676. - Ruski car postao Fjodor Treći Romanov poslije smrti oca Alekseja. Bio je na prijestolu do 1682. - kad ga je naslijedio polubrat Petar Veliki - ali su zemljom, jer je bio maloljetan i bole&scaron;ljiv, upravljali njegovi ujaci - bojari Miloslavski. Tokom njegove vladavine Rusija je učvrstila vlast na ogromnim novoosvojenim teritorijama u Povoložju, Sibiru i Ukrajini i omogućen je razvoj zanata, rudarstva i trgovine.1688. - Rođen &scaron;vedski filozof i prirodnjak Emanuel Svedberj, poznat kao Emanuel Svedenborj, autor mističko-teozofskog učenja o prirodi, posebno o ljudskoj prirodi. O njegovim vizijama pisao je Imanuel Kant u spisu &quot;Snovi jednog duhovnika&quot;. Ubrzo poslije njegove smrti 1772. pojavila su se &quot;Dru&scaron;tva svedenborjista&quot;, iz kojih je nastala Crkva Novog Jerusalima. Djela: &quot;Opera filosofisa et mineralia&quot;, &quot;Arkana koelestisa&quot;, &quot;De nova Hierosolyma&quot;.1782. - Rođen francuski kompozitor Danijel Fransoa Espri Ober, autor opera u kojima se smjenjuju govorne i pjevačke dionice. Djela: opere &quot;Fra Diavolo&quot;, &quot;Crni Domino&quot;, &quot;Bludni sin&quot;, &quot;Nema iz Portičija&quot;.1843. - Rođen američki državnik Vilijam Mekinli, predsjednik SAD od 1897. do 1901, koji je 1898. objavio rat &Scaron;paniji da bi od nje preoteo Filipine, Portoriko, Guam i Kubu, započev&scaron;i tako eru američkog imperijalizma. Zajedno s evropskim silama učestvovao je u gu&scaron;enju prvog antikolonijalnog ustanka kineskog naroda od 1899. do 1901, poznatog kao &quot;Bokserski ustanak&quot;, da bi nametnuo režim slobodne trgovine i omogućio američkom kapitalu prodor u Kinu. Ubijen je 1901. u atentatu.1856. - Ustanovljen &quot;Viktorijin krst&quot;, najvi&scaron;e britansko vojno odlikovanje.1860. - Rođen ruski pisac Anton Pavlovič Čehov, čiji stil se odlikuje jednostavno&scaron;ću, izvanrednim darom zapažanja i specifičnom atmosferom, bliskom impresionističkom postupku. NJegove drame i pojedine novele nemaju fabulu u klasičnom smislu, nego su najče&scaron;će psiholo&scaron;ki izvanredno naslikane ispovijesti o unutarnjim burama i sukobima. Pozori&scaron;tu je otvorio nove puteve i sam stvorio novi dramski oblik &quot;lirsku dramu&quot; i izvr&scaron;io ogroman uticaj na svjetsku literaturu, posebno dramu. Djela: drame &quot;Galeb&quot;, &quot;Tri sestre&quot;, &quot;Ujka Vanja&quot;, &quot;Vi&scaron;njik&quot;, novele i pripovijetke &quot;Čovjek u futroli&quot;, &quot;Arhijerej&quot;, &quot;Kuća na sprat&quot;, &quot;Du&scaron;ica&quot;, &quot;Tri godine&quot;, &quot;Ogrozd&quot;, &quot;Paviljon broj 6&quot;, &quot;Stepa&quot;, &quot;Seljaci&quot;, &quot;Činovnikova smrt&quot;, &quot;U uvali&quot;, zbirke humoreski &quot;Melpomenine bajke&quot;, &quot;&Scaron;arene priče&quot;.1862. - Rođen engleski kompozitor Frederik Dilijes, impresionista poznat po simfonijama &quot;Pariz - pjesma velikog grada&quot; i &quot;Brig Fair&quot;. Komponovao je i opere i koncerte, uključujući &quot;Misu života&quot;, inspirisanu djelom njemačkog filozofa Fridriha Ničea &quot;Tako je govorio Zaratustra&quot;.1866. - Rođen francuski pisac Romen Rolan, jedan od najvećih mistika francuske literature u 20. vijeku, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1915. Bio je duboko zainteresovan i aktivan u svim bitnim socijalnim, političkim i duhovnim zbivanjima svoje epohe, uključujući &quot;aferu Drajfus&quot;, fenomen komunizma, borbu protiv fa&scaron;izma, nastojanja da se postigne svjetski mir. Djela: romani &quot;Žan Kristof&quot; /deset knjiga/, &quot;Kola Brenjon&quot;, 12 drama pod zajedničkim nazivom &quot;Pozori&scaron;te revolucije&quot;, romansirane biografije Ludviga van Betovena, Mikelanđela Buonarotija, Lava Nikolajeviča Tolstoja, Georga Fridriha Hendla, Mahatme Gandija, antiratni spis &quot;Iznad meteža&quot;.1867. - Rođen &scaron;panski pisac i političar Visente Blasko Ibanjes, kome je svjetsku slavu donio roman &quot;Četiri jahača apokalipse&quot;. Cijelog života se borio za demokratiju i slobodu otadžbine, a kad je 1923. u &Scaron;paniji zavedena diktatura, stavio se na čelo borbe za demokratiju i napisao čuvenu bro&scaron;uru &quot;Razobličeni Alfonso Trinaesti&quot;, koja je odigrala ogromnu ulogu u ru&scaron;enju monarhije. U mladosti je osnovao uticajni list &quot;El Pueblo&quot;. Ostala djela: romani &quot;Među pomorandžama&quot;, &quot;Trska i glib&quot;, &quot;Krovinjara&quot;, &quot;Krv i arena&quot;, &quot;Horda&quot;, &quot;Mrtvi zapovijedaju&quot;, &quot;Katedrala&quot;, &quot;Uljez&quot;, &quot;Podrum&quot;, &quot;Mare Nostrum&quot;, &quot;Kolumbo&quot;.1872. - Rođen vođa nacionalno-revolucionarnog pokreta u Makedoniji Goce Delčev, koga bugarska istoriografija smatra bugarskim nacionalnim junakom, a skopski izvori makedonskim. U Sofiji je izbačen iz vojne &scaron;kole, jer je &scaron;irio socijalističke ideje, a potom zbog niskog rasta nije primljen na Vojnu akademiju u Beogradu. Dvije godine je bio učitelj, a 1896. je s malom četom počeo borbu protiv Turaka. Zalagao se za federaciju balkanskih država. Poginuo je u borbi protiv Turaka u maju 1903, tri mjeseca prije izbijanja Ilindenskog ustanka, čiji je početak odgađao s pravom, smatrajući da je preuranjen i slabo pripremljen.1896. - Američki ljekar Emil Grab prvi upotrijebio terapiju zračenjem u liječenju raka pluća, primijeniv&scaron;i je u Čikagu na pacijentkinji Rouz Li.1899. - Umro francuski slikar engleskog porijekla Alfred Sisle, jedan od osnivača impresionizma. Slikao je samo pejzaže, obično ulice pod snijegom i prizore iz prirode u lirskom intimističkom maniru, s nagla&scaron;enom notom životnog optimizma. Posebno ga je privlačilo slikanje rijeka, pri čemu je najvi&scaron;e istraživao svjetlosne efekte.1916. - Nijemci u Prvom svjetskom ratu prvi put bombardovali Pariz iz &quot;cepelina&quot;.1916. - Britanska armija u Prvom svjetskom ratu prvi put testirala tenkove u mjestu Hetfild u Engleskoj.1934. - Rođen srpski pjesnik Branko Miljković, liričar snažnog intelektualnog pogleda na svijet, opsjednut dramom postojanja i njenim filozofskim aspektom. Počeo je da pi&scaron;e kao srednjo&scaron;kolac i 1957. je objavio prvu zbirku pjesama &quot;Uzalud je budim&quot;. Nadahnuto je prevodio moderne ruske i francuske pjesnike. Ostala djela: zbirke pjesama &quot;Poreklo nade&quot;, &quot;Vatra i ni&scaron;ta&quot;, &quot;Krv koja svetli&quot;, &quot;Pesme&quot;, &quot;Smrću protiv smrti&quot; /s Blažom &Scaron;ćepanovićem/.1941. - Umro grčki general i državnik Joanis Metaksas, koji je kao premijer i ministar vojske 1936. raspustio parlament i uspostavio ličnu diktaturu. Učestvovao je u ratu protiv Turske 1897. i u balkanskim ratovima 1912. i 1913. U Drugom svjetskom ratu u oktobru 1940. odbio je ultimatum fa&scaron;ističke Italije i organizovao odlučan otpor italijanskoj agresiji.1942. - SSSR, Velika Britanija i Iran su u Drugom svjetskom ratu ugovorili da britansko-sovjetske snage napuste Iran &scaron;est mjeseci po okončanju rata protiv Sila osovine, a Teheran je dozvolio Moskvi i Londonu neograničenu upotrebu, kontrolu i održavanje svih komunikacija, aerodroma i pristani&scaron;ta na iranskoj teritoriji.1942. - Peru i Bolivija potpisivanjem protokola u Rio de Žaneiru okončali rat započet 1941. zbog sporne pogranične teritorije između dviju zemalja u području amazonske džungle.1949. - Velika Britanija priznala Izrael.1950. - Počela prva serija pobuna u Johanesburgu, izazvanih rasističkom politikom vlade Južne Afrike.1959. - Danski putnički brod &quot;Hans Hedtoft&quot; pored obala Grenlanda naletio na ledeni brijeg i potonuo, povukav&scaron;i u smrt 95 ljudi.1963. - Ulazak Velike Britanije u Evropsku ekonomsku zajednicu /sada&scaron;nja Evropska unija/ vetom spriječila Francuska.1963. - Umro američki pisac Robert Li Frost, četvorostruki dobitnik Pulicerove nagrade za poeziju, čije su najče&scaron;će teme ljudska usamljenost, prolaznost, istovjetnost čovjeka i prirode. Djela: zbirke pjesama &quot;Dječakova volja&quot;, &quot;Sjeverno od Bostona&quot;, &quot;Potok &scaron;to teče na zapad&quot;, &quot;Sabrane pjesme&quot;.1964. - Panama uputila žalbu Organizaciji američkih država zbog agresije SAD, zahtijevajući svoj suverenitet u zoni Panamskog kanala.1989. - Poslije sedam godina nesporazuma i međunarodne arbitraže Izrael vratio Egiptu grad Tabu na Crvenom moru. Taj grad Izrael je držao od rata 1967, u kojem je do nogu potukao Arape.1994. - Austrijanka Ulrike Majer, dvostruka svjetska prvakinja u smučanju, umrla od povreda zadobijenih prilikom pada na takmičenju u spustu za Svjetski kup.1996. - Venecijanska operska kuća &quot;La Feniče&quot; nestala u požaru, drugi put u 204 godine svoje istorije.2005. - Umro Efraim Ki&scaron;on, koji je preživio Holokaust. Bio je jedan od najpoznatijih i najprevođenijih izraeskih pisaca. Među najpoznatijim knjigama su &quot;Nije fer Davide&quot;, &quot;Kita boli more&quot;, &quot;Jabuka je svemu kriva&quot;, &quot;Knjiga za poreske obveznike&quot;, &quot;Kod kuće je najgore&quot; i &quot;Pomozite svijetu na svoju &scaron;tetu&quot;.

Na današnji dan, 29. januar

0 Komentari