Hidroelektrana Jaruga ili HE Jaruga je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena je ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki (danas unutar Nacionalnog parka Krka). Dana 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon prve hidroelektrane na slapovima Niagare pušten je u pogon prvi hrvatski te jedan od prvih svjetskih elektroenergetskih sustava: Hidroelektrana “Krka” - Šibenik. Nakon HE Krke (kasnije nazvane Jaruga I) 1905. godine gradi se mnogo veća hidroelektrana Jaruga II.[1] 1903. izgrađena je druga HE Jaruga neposredno kraj prve, te je time prva dobila naziv HE Jaruga 1, a druga HE Jaruga 2. HE Jaruga 2 je imala veći broj obnavljanja tijekom svoga pogona, i to 1916., 1937., 1970. i 1995., ali je sam način rada ostao isti.
9.4.2024.
20:01
Da li Srbija može da obezbedi dovoljnu količinu struje ako se okrene suncu, vodi i vetru?
Borba za što čistiju proizvodnju struje u svetu, pa i u Srbiji.
Izvor: B92.net/TV Prva

Ne može, vetroparkovinsu bacena pare i energija, sve zavisi od prirode ... Nemačka je primer koja 50% uvozi struju. Hitro potencijal može da dostigne još 20% . Jedino gde može da napravi struja iz obnovljih izvora je biomasa koja bi isla do 10 % ukupne proizvodnje ....
Nije jedino. Zapravo najlogicniji proces sa apsekta ekologije je hvatanje metana. Metan je stetniji po prirodu kada se slobodno pusta u amtosferu nego gasovi koji nadtaju njegovim sagorevanjem. U Srbiji se oslobadja sa deponija i farmi u velikim kolicinama. Koliko je finansijski isplativo i u kojoj meri moze da zameni ugalj, to je drugo pitanje. Ako se finansijski isplati, Srbija bi mogla da crpi metan sa farmi i njime delimicno zameni upotrebu dizela u poljoprivredi, jer su cak i u Srbiju stigli traktori na metan. Sa druge strane mogli bi delimicno da zamenimo ugalj metanom. Ponavljam delimicno jer iako nisam siguran da bi moglo u potpunosti, odredjen procenat sigurno moze. Druge varijante su geotermalne elektrane. Prakticno se svede na busenje dubokih rupa do toplote koju planeta prirodno stvara i to se dalje koristi za zagrevanje vode i td. Odredjena tehnologija vec postoji ali busenje toliko dubokih rupa je veoma skupo. Solarna i energija vetra mogu biti samo dopuna, to je svima jasno. U principu, kada bi oprema za solarnu energiju kostala najvise 10 godisnjih racuna za struju i kada bi sama oprema bila potpuno ekoloska, to bi imalo smisla. Naravno u tu opremu bi morala biti ukljucena i baterija sa kapacitetom od najmanje sestomecne potrosnje. To mozda i bude nekada u buducnosti ali smo jos daleko od toga.
Struja je cudna stvar, mora se proizvesti tacno kolika je potrosnja u tom momentu a ne onda kada sunce sija. Akumuliranje struje i pretvaranje u odgovarajucu naizmenicnu je skup posao.
Čuj ne može, a neke zemlje su već sad na oko 90% zamenile.
Odgovor na pitanje-naslov je jednostavno NE ni Srbija niti bilo koja druga zemlja! ko me veruje neka cita i istazuje.
Vise efekta bi imalo vece subvencionisanje postavljanja termoizolacije na kuce i stanove. Moramo se okrenuti stednji jer smo veliki energetski rasipnici.
Ni pod tackom razno.
Moze pomoci ali nemoza totalno zameniti, to su besmislice.
Niko na svetu ne može to da uradi pa ni Srbija.
10 Komentari
Sortiraj po: