Masovni turizam postaje sve veći problem koji muči mnoge zemlje poput Španije, Italije i Grčke.
Tokom ove godine, a posebno tokom letnje sezone, bili smo svedoci brojnih protesta, uvođenja mera protiv masovnog turizma i burnih reakcija lokalnog stanovništva koje je poručivalo: "Turisti nisu poželjni ovde".
Venecija, pa Rim
Venecija je u aprilu uvela eksperimentalni sistem plaćanja za ulazak u centar grada kako bi smanjila broj turista u špicu sezone.
Ulaz se plaćao pet evra, a iako je probni period završen u julu, Venecija želi da nastavi da naplaćuje turistima ulaz i to po dvostrukoj ceni. Dodatna mera jeste i ograničavanje ljudi u turističkim grupama na maksimalno 25.
Mere protiv masovnog turizma prisutne su i u drugim delovima Italije, a nove informacije otkrile su da Italijani razmatraju i ograničavanje pristupa jednom od svojih najposećenijih spomenika - Fontani di Trevi.
Španci poručili: "Granica je pređena"
Letnju sezonu u Španiji su ove godine obeležili brojni protesti protiv masovnog turizma na popularnim destinacijama poput Barselone, Majorke, Kanarskih ostrva.
Meštani su poručivali turistima: "Niste dobrodošli. Masovni turizam proteruje komšije iz njihovih domova, rasipa neophodne resurse, eliminiše kulturu susedstva, ubija lokalnu trgovinu, povećava cene i uništava nasleđe. Mi nismo vaš zabavni park. Idite kući."
Stanovnici Kanarskih ostrva zahtevali su hitno zaustavljanje izgradnje bilo kakvog smeštaja za odmor. Posebno ih je revoltirao plan koji predviđa izgradnju preko 129.000 novih turističkih jedinica, što udvostručuje trenutni kapacitet.
"Granica je pređena, a volja naroda na Kanarskim ostrvima je jasna", poručilo je tada lokalno stanovništvo.
Više od 20.000 ljudi okupilo se i na protestima na Palma de Majorci. Zahtevali su ograničavanje masovnog turizma, navodeći da im on kvari kvalitet života, kao i da turisti stvaraju gužve, ugrožavaju okolinu i prave buku.
Na Majroci je predložen i niz mera za borbu protiv prekomernog turizma: od zabrane dolazaka određenih letova do ograničavanja broja iznajmljivanja automobila i broja turista uopšte.
Ogorčeni demonstranti u Barseloni čak su i prskali turiste iz pištolja na vodu.
Grci sve više strahuju
Uprkos tome što veliki deo prihoda dobijaju od turizma, ni Grci više ne mogu da izdrže veliki broj turista.
Na udaru su, očekivano, najpoznatija ostrva poput Santorinija i Mikonosa koji su ovog leta bili okupirani turistima.
Mogli smo da vidimo prizore sa Santorinija gde se stotine ljudi guralo i satima čekalo da fotografiše zalazak sunca. Lokalno stanovništo postaje sve umornije, a njihov svakodnevni kvalitet života je ugrožen.
Zbog toga grčke vlasti razmatraju uvođenje ograničenja.
Premijer Kirijakos Micotakis najavio je da će sledeće godine sprovesti plan protiv suzbijanja masovnog turizma u pojedinim delovima zemlje. Putnici koji dolaze sa kruzera na ostrva, samo na nekoliko sati, verovatno će plaćati ulaz na ostrvo i to 20 evra.
Ove sezone su u Grčkoj počela da se primenjuju i nova pravila prema kojima najmanje 50 odsto površine plaže mora da ostane dostupno javnosti.
Barovima i hotelima je potrebna dozvola za postavljanje ležaljki, suncobrana i stolica, a polovina plaže mora da ostane slobodna.
Meštani su zbog gužvi i na plažama bili posebno besni i preduzimali su akcije u okviru takozvanog pokreta peškira za plažu kako bi se odupreli plaćanju ležaljki u svojoj zemlji.
Čini se da će novac će biti glavno "oružje" protiv masovnog turizma, a veruje se da će naplaćivanje ulaska na poznate detinacije dovesti do smanjenja broja turista.
Na društvenoj mreži Iks pojavio se video-snimak čoveka koji čisti plažu u Sutomoru u Crnoj Gori. Način na koji je sklanjao đubre naišao je na, malo je reći – neodobravanje.
Na samo 16 kilometara od centra Prijepolja, u planinskom selu Hrti smestio se izuzetno redak arheološki dragulj. Srednjovekovno grčko groblje podeljeno je na dva dela, a na njemu se ukupno nalazi se 81 spomenik.
Ove tri banje u Srbiji rado posećuju i domaći i strani turisti ne samo zbog njihovih lekovitih svojstava, čistog vazduha i prelepe prirode, već i zbog vrlo pristupačnih cena.
Na društvenoj mreži Iks pojavio se video-snimak čoveka koji čisti plažu u Sutomoru u Crnoj Gori. Način na koji je sklanjao đubre naišao je na, malo je reći – neodobravanje.
Na društvenoj mreži Iks pojavio se video-snimak čoveka koji čisti plažu u Sutomoru u Crnoj Gori. Način na koji je sklanjao đubre naišao je na, malo je reći – neodobravanje.
Na samo 16 kilometara od centra Prijepolja, u planinskom selu Hrti smestio se izuzetno redak arheološki dragulj. Srednjovekovno grčko groblje podeljeno je na dva dela, a na njemu se ukupno nalazi se 81 spomenik.
Ove tri banje u Srbiji rado posećuju i domaći i strani turisti ne samo zbog njihovih lekovitih svojstava, čistog vazduha i prelepe prirode, već i zbog vrlo pristupačnih cena.
Na društvenoj mreži Iks pojavio se video-snimak čoveka koji čisti plažu u Sutomoru u Crnoj Gori. Način na koji je sklanjao đubre naišao je na, malo je reći – neodobravanje.
Na samo 16 kilometara od centra Prijepolja, u planinskom selu Hrti smestio se izuzetno redak arheološki dragulj. Srednjovekovno grčko groblje podeljeno je na dva dela, a na njemu se ukupno nalazi se 81 spomenik.
Ove tri banje u Srbiji rado posećuju i domaći i strani turisti ne samo zbog njihovih lekovitih svojstava, čistog vazduha i prelepe prirode, već i zbog vrlo pristupačnih cena.
Vedrana Rudan progovorila je u svom blogu o bolesti sa kojom se suočava. Između ostalog spisateljica je rekla da često razmišlja o smrti, ali i da joj je suprug najveća podrška.
Marius Borg Høiby, sin norveške princeze Mette-Marit i posinak budućeg kralja Haakona, uhapšen je drugi put u nešto više od mesec dana, javljaju norveški mediji.
Dan Bilzerian, samoprozvani "Kralj Instagrama" koji je poznat po golišavim zabavama i orgijama u svojoj vili u stilu Hjua Hefnera, spreman je da se oprosti od "Grada greha" - Las Vegasa.
Lekar hitne pomoći iz Kalifornije, Džo Vitington, upozorio je na to da ako pritisnete nokat i vidite pulsiranje, možda imate ozbiljne kardiovaskularne probleme.
Karcinom pluća, najsmrtonosniji oblik raka svake godine u Srbiji odnese živote 5.000 ljudi, a lekari apeluju na preventivne preglede da bi se bolest otkrila na vreme.