Što smo duže gojazni, srce je sve slabije

Nova studija koja je trajala 30 godina potvrdila je kako se rizik od srčanih bolesti povećava, što je duže osoba gojazna.

"Svaka godina gojaznosti povezana je sa dva do četiri posto većim rizikom od subkliničke srčane bolesti", rekao je autor studije, Džejms Rejs, epidemiolog na institutu "U.S. National Heart, Lung, and Blood Institut". Izraz subklinička označava bolest koja napreduje, ali nije definisana kao očigledna srčana bolest.

Studija je objavljena u julskom izdanju časopisa "Journal of the American Medical Association".

U novoj studiji, Reis i njegov tim analizirali su naslage kalcijuma na unutrašnjoj strani arterija kod 3,300 odraslih osoba starih između 18 i 30 godina. Kada je studija počela, još u osamdesetim godinama, niko od ispitanika nije bio gojazan. Toekom trajanja studije, više od 40 posto ispitanika postalo je gojazno, a 41 posto njih razvilo je abdominalnu gojaznost.

Pritom su osobe koje su se udebljale do stadijuma zabrinjavajuće gojaznosti, bile sklonije tome da ostanugojazne, napominju stručnjaci. Oni su otkrili kako su se kod 27.5 posto dugotrajno gojaznih osoba pokazali znakovi srčanih oboljenja, a problem je bio gori s dužinom trajanja gojaznosti.

Više od 38 posto ispitanika koji su bili gojazni više od 20 godina, imali su naslage kalcijuma na arterijama, u poređenju sa tek četvrtinom onih koji nikada nisu došli do stadijuma gojaznosti, pokazali su rezultati istraživanja.

Kod gojaznih ispitanika, 6.5 posto imalo je opasan nivo kalcijuma u arterijama, kao i 9 posto onih kod kojih je gojaznost bila najprimetnija u području stomaka. U poređenju sa njima, samo 5 posto onih koji nisu bili gojazni imali su naslage kalcijuma u arterijama.