Tehnopolis

Sreda, 16.03.2022.

14:36

Kako se stariji građani snalaze na računarima? VIDEO

Istraživanja pokazuju da više od polovine pripadnika starije generacije nikada nije koristilo računar.

Izvor: TV Prva

Kako se stariji građani snalaze na računarima? VIDEO
Foto: Printscreen / TV Prva

Fejsbuk, Twiter, Instagram, do skoro su bili novotarija za mlade, ali su s godinama postali korisni i starijim sugrađanima. Kako se snalaze u tome, ko im u tome pomaže i koje su njihove sfere interesovanja u viralnom svetu? O ovoj temi, za TV Prva, govore Nena Šantić ispred Udruženja Penzionera "Stari Grad" i influenserka Aleksandra Bezmarević.

"Postoji izvestan broj penzionera koji su na društvenim mrežama. Prate, u trendu su, njima je to interesantno, dovoljno su pismeni - ili su tokom svog radnog veka već počeli time da se bave. Ovi drugi to nikada nisu radili i jako se boje. Svaka novotarija, a pogotovo nove tehnologije, nas strašno plaše. Oni se čak loše snalaze i sa telefonima", kaže Nena Šantić ispred Udruženja Penzionera "Stari Grad" za TV Prva.

Ona ističe da su računari interesantni onom delu populacije koji u inostranstvu ima rodbinu, i računar im je jedini prozor u svet. Tu je i ona kategorija koja preko interneta čita novine i mnogo toga saznaju na internetu.

"Nekada nam je knjiga bila najbolji prijatelj, sada je to internet", ističe Šantić.

S druge strane, oni koji su digitalno pismeni mnogo vremena provode ispred kompjutera što nije dobro za njihovo zdravlje, sluh i drugo, kaže ona.

Takođe, ona ističe da penzionere može da bude sramota da koriste društvene mreže. Jedan razlog je to što možda ne znaju da koriste mreže, a drugi je sramota od toga da budu viđeni na mrežama.

"Vid diskriminacije je upravo ta elektronska pismenost kada su penzioneri u pitanju. Diskriminacija je i teror mladalačkog i lepog izgleda. To je tip diskrimniacije koji se prema starijim osobama pokazuje i na internetu", kaže Nena Šantić.

Prema podacima Zavoda za statistiku za prošlu godinu, u poslednjem tromesečju, trećina ispitanih starijih je koristilo računar, a 59 odsto nikad nije.

Internet je koristilo 33,9 odsto i to najviše za video-pozive, čitanje onlajn novina, slanje poruka i traženje informacija o zdravlju, dok samo 12 odsto njih koristi internet bankarstvo, a 70 odsto nikad nije kupovalo preko interneta.

Detaljnije u video-prilogu:

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 2

Pogledaj komentare

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: