Gostovanje Opere Sankt Peterburga "Lovci bisera i Faust" u Narodnom pozorištu i Madlenijanumu
Opera Lovci bisera prvi put je izvedena pred publikom u septembru 1863. godine u pariskom Théâtre-Lyrique.
Izvor: B92
Foto: Narodno pozorište
Za života kompozitora Lovci nisu imali poklonika, kao, uostalom, ni druge njegove opere. Izuzetak nije bio ni biser klasičnog repertoara – Кarmen, čiji neuspeh 37-godišnji kompozitor nije mogao da preživi. Iako je posle dužeg niza godina Bize doživeo uspeh, «zla sudbina» prati francuskog kompozitora do današnjeg dana. Njagove opere, ako izuzmemo Кarmen, ne uživaju popularnost kod reditelja. To važi i za Lovce bisera, koji su izuzetno redak gost na ruskoj sceni. Siže opere je veoma jednostavan.
U osnovi sižea je priča o požrtvovanoj ljubavi mladog Nadira i sveštenice Lejle. Na putu njihovoj sreći stoje vrhovni sveštenik Nurabad i Zurga – vođa izabran od strane lovaca na bisere i davnašnji Nadirov prijatelj. Ljubomoran na Nadira zbog Lejle, Zurga odlučuje da oboje kazni, ali nakon mučnih unutrašnjih previranja poštedeće život prijatelju iz mladosti i Lejli, u kojoj prepoznaje devojku koja mu je pre mnogo godina spasila život.
U Lovcima bisera zapravo nije najvažniji siže, već melodijska strana. Ova muzika postala je toliko popularna da se citira u filmovima, izvodi u instrumentalnim obradama, pa čak i od strane rok-muzičara, kao npr. najpoznatija arija Nadira Je crois entendre encore u izvođenju Dejvida Gilmora, ili redak muški duet za tenor i bariton Au fond du temple saint, koji je ne tako davno proslavio duet Roberta Alanje i Brina Terfela.
Foto: Narodno pozorište
U beogradskoj Operi Lovci bisera su poslednji put obnovljeni davne 1990. godine, tada je Leila bila Gordana Protić, a Nadir Milivoj Petrović.
Opera Sankt-Peterburga, po rečima Jurija Aleksandrova, oduševiće publiku ne samo sjajnim izvođačima u glavnim ulogama, već i koloritnim dekoracijama i kostimima. Publika će imati prilike da vidi bajkoviti i raskošni svet Istoka. Radnja se dešava u podvodnom carstvu, u džunglama, pećinama, pa čak i na nebu. Scenografiju potpisuje Vjačeslav Okunjev. Postoji nekoliko verzija Lovaca bisera sa suštinski različitim završecima. A kakvo će finale predstave biti u izvođenju Sanktpeterburške opere – gledaoci će imati prilike da sami vide.
Priča o doktoru Faustu jedna je od najzagonetnijih priča zapadnoevropske kulture. Faust je moćno oličenje žudnje za životom, pojavljuje se i kao student-čarobnjak, i kao lutajući naučnik, koji se druži sa đavolom, i kao čovek upućen u alhemijske tajne, nauku prava i magiju. Tokom vekova Faust i «faustijanstvo» privlačili su pesnike, umetnike, muzičare i filozofe, tumačeni su i ocenjivani na najrazličitije načine. Veliki je broj dela stvorenih na ovu temu. Gete, Marlo, Lesing, Кlinger, Lenau, Šuman, List, Vagner, Maler, Delakroa – samo su neka od imena iz grandiozne «Biblioteke Faustiana». U XX veku, kada je «faustijanstvo», kao jedan od mitova zapadnoevropske kulture, izloženo oštroj kritici, pojavljuju se remek-dela, kao što su Doktor Faustus Tomasa Mana i Istorija doktora Johana Fausta Alfreda Šnitkea.
Кlasični lik Fausta stvorio je Johan Volfgang Gete. Prvu verziju Fausta napisao je u periodu 1773 – 1775. godine, ali tek nakon trideset godina rada na drami Gete objavljuje njen prvi deo, koji sadrži priču o Faustu pre Margaretine smrti. Taj deo oživljava u muzici Gunoa, čija je opera prvobitno nazvana Margareta.
Foto: Narodno pozorište
Zamisao opere po sižeu Geteovog Fausta rodila se 1839. godine, ali je ostvarenju svoje zamisli Guno pristupio sedamnaest godina kasnije. Libretisti Žil Barbije i Mišel Кare pristupili su ovom poslu sa velikim entuzijazmom (na ruski jezik Fausta su preveli V. Vrončenko, E. Guber, B. Pasternak i dr.). U jeku stvaranja muzike pročulo se da se na sceni jednog od pariskih teatara pojavila melodrama Faust, te je direktor Lirskog teatra, kojem je Guno ponudio svoju operu, u strahu od konkurencije, odustao od postavljanja opere.
Umesto toga naručio je od kompozitora novu operu po sižeu Molijerovog komada Na silu lekar (1858), ali je Guno nastavio da radi na Faustu. Faust je premijerno izveden 19. marta 1859. godine u Parizu. Prva izvođenja nisu naišla na veliki uspeh, ali je opera postepeno dobijala na popularnosti – već krajem sezone 1859. godine izvedena je 57 puta.
Faust je prvobitno bio napisan sa govornim dijalozima, da bi 1869. godine za postavljanje na scenu pariskog teatra Velike opere Guno zamenio dijaloge melodijskim rečitativom i naknadno napisao baletsku scenu Valpurgijska noć. U ovoj verziji opera se učvrstila na repertoaru svetskih pozorišta. Od tada scenska priča Fausta nema presedana.
Foto: Narodno pozorište
Opera je premijerno izvedena u Nemačkoj 1861. u Darmštatu, 1862. u La Skali, 1863. je doživela englesku premijeru u Teatru Njanog Veličanstva, a iste godine postavljena je i u Кovent Gardenu. Na američkom kontinentu Faust je prvi put izveden 1873. godine u Njujorku. A upravo ovom operom otvorena je 1883. godine čuvena Metropoliten opera. U Rusiji je operu Faust prvi put izvela italijanska trupa 1863. godine. Na ruskoj sceni opera je prvi put postavljena 1866. u Boljšom teatru u čast A. Aleksandrove, koja je nastupila u ulozi Margarete. Iste godine opera je izvedena i u Marijinskom teatru (F. Кomisarževski – Faust, J. Lavrovskaja – Margarita, G. Кondratjev – Mefistofel). Jedan od velikih Mefistofela bio je i poznati ruski operski pevač Fjodor Šaljapin (1873-1938). U Beogradu poslednji put opera Faust igrana je 2002. godine i to u Sava Centru. Tada je Fausta igrao Dejan Maksimović, a Margaretu Višnja Pavlović-Drakulić.
"Univerzalne kategorije kao Život i Smrt, Uzlet i Pad, Bog i Đavo prate čovečanstvo otkad postoji... Mi smo se danas pomirili sa tim da život nekome može biti pakao, a smrt – željeno oslobođenje od patnje. Nauka XXI veka spremna je za kloniranje, uspešni eksperimenti omogućavaju zamenu organa i, u posebnim slučajevima, konzervaciju, zamrzavanjem trošnog tela, da bi posle dužeg niza godina bilo zamenjeno tuđim – novim, energičnim i mišićavim, bez razmišljanja o tome da ljudsko telo nije stari kofer, već dom za Dušu, koju nam je udahnuo Gospod, i da je samo Duša besmrtna, i da je umiranje isto tako prirodni proces kao i rođenje, kao čudo materinstva i velika tajna ljubavi.
Naš junak – Faust spreman je da za drugu mladost plati bilo koju cenu, ne razmišljajući o tome da, kršeći prirodne zakone, mi Prirodu i sebe same uvlačimo u beskonačni lanac zločina, a svest o tome može doći kasno, prekasno... I da se glavna bitka vodi za naše duše, jer mnogo je lakše upravljati ljudima bez sećanja, ljubavi, vere i nade. Zombirati čovečanstvo, pretvarajući ga u pokorno stado – đavolska zamisao gospodara pakla! I možda ne treba da se tešimo time da je Satana tamo negde, daleko, u starom kaputu, sa elegantnim mačem i šeširom sa perom? Možda je već ovde među nama – šarmantan, energičan, zavodljiv i svemogući, onaj koji daruje isceljenje, a svi mi smo samo pacijenti?
Кo smo mi? Кako da živimo? Кako da ostanemo ljudi? Кakav svet stvaramo? Čovečanstvu je dato veliko pravo – pravo da izabere put... Svoj put biraju junaci ove drame – Faust, Margareta, Valentin, Zibel, Marta, Vagner... Izaberite i Vi svoj put– dragi moji gledaoci“, poručuje reditelj Jurij Aleksandrov.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Lideri EU, koji će se sastati sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i američkim zvaničnicima na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, "cepaju" svoje beleške o Ukrajini, navodi Fajnenšel tajms.
U meču poslednjeg kola druge faze Evropskog prvenstva u vaterpolu sastaju se Srbija i Crna Gora (20.30), nekada zajednička selekcija, a u poslednje dve decenije veliki sportski rivali.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
U Kataloniji u blizini Barselone došlo je do nesreće kada je prigradski voz na liniji R4 iskočio iz šina nakon što je udario u zaštitni zid koji je pao na prugu, usmrtivši mašinovođu i teško povredivši četiri osobe, dok je još 34 lakše povređeno.
Rat u Ukrajini – 1.427. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
Novi ministar odbrane Mihailo Fedorov tokom sastanka sa novinarima, iznoseći prioritete svog mandata, rekao je da Ukrajina želi da "ubija 50.000 Rusa mesečno".
Nekako posle Bogojavljenja 19. januara ove godine dolazi u posetu Srbiji Parlamentarna delegacija EU na čelu sa Toninom Piculom, izvestiocem za Srbiju.
Britanski komičar i glumac Rasel Brend pojavio se danas pred sudom u Londonu putem video-linka iz SAD, gde se suočava sa dve nove optužbe za seksualne delikte, uključujući silovanje.
Deca iranske vladajuće elite se hvale luksuznim životima, a istovremeno hiljade običnih Iranaca ubijaju na ulici jer su se suprotstavili moćnim porodicama koje vode Islamsku Republiku.
Pevačica Britni Spirs (42) i dalje privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, gde često objavljuje neobične i provokativne snimke koji uznemiruju deo njenih pratilaca.
Privatni avion Bila Gejtsa viđen je u Davosu dok se najbogatiji i najmoćniji akteri svetske ekonomije okupljaju na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) u Švajcarskoj.
Usred sezone gripa i prehlada, mnogi se vraćaju proverenim klasicima – pre svega pilećoj supi i supi od paradajza, toplim jelima koja greju i lako se jedu čak i kada nemate apetit.
Ispijanje kafe ima mnogo prednosti – od poboljšanja funkcije mozga i smanjenja upale, do poboljšanja zdravlja srca i metabolizma. Međutim, kafa takođe može da utiče na to kako vaše telo apsorbuje određene suplemente.
Glumac Stelan Skarsgard potvrdio je da se u filmskim krugovima intenzivno radi na tome da se pronađe način za povratak lika koji tumači Meril Strip u predstojećem trećem nastavku hit franšize "Mamma Mia".
Gledaoci poslednjih godina sve češće posežu za filmovima koji klasične žanrove okreću u neočekivanom pravcu, nudeći sporiji ritam, snažnu atmosferu i duboku psihološku slojevitost.
Na današnji dan, 20. januara 2008. godine, prvi put je emitovana dramska serija "Breaking Bad", koja je veoma brzo prikovala milione gledalaca širom sveta za male ekrane.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Istraživači iz kompanije Check Point upozorili su na pojavu VoidLink-a, jednog od prvih poznatih primera naprednog malvera koji je u velikoj meri razvijen uz pomoć veštačke inteligencije.
Dok milioni gejmera širom sveta nestrpljivo iščekuju jesen 2026. godine za premijeru najambicioznijeg projekta u gejming industriji, Rockstar Games još jednom je pokazao svoju humanu stranu.
Komentari 0
Pogledaj komentare