U Vladi Srbije sa nevericom primili vest da je Naftna industrija Srbije, posle iskazane dobiti za prvo polugođe od oko 100 miliona evra, uknjižila gubitak i ako se to ispostavi kao tačno, u državnu kasu neće se sliti ni jedan dinar. Od 2002. do 2007. NIS redovno iskazivao profit od najmanje 2,4 do rekordnih 6,6 milijardi dinara
Umesto najmanje 25-30 miliona evra, koliko je Vlada Srbije očekivala, u državnu kasu ove godine neće se, kako ekskluzivno saznaje Ekonomist, sliti ni dinar od profita Naftne industrije Srbije, jer je ta kompanija iskazala gubitak za prošlu godinu!
Ova vest odjeknula je kao grom iz vedra neba u Nemanjinoj 11, pogotovo zato što budžet ionako ima problema sa sve manje izdašnim prilivom po osnovu naplate drugih poreskih prihoda.
U krugovima bliskim Vladi Srbije Ekonomist saznaje da su mnogi ministri iz kabineta premijera Mirka Cvetkovića vest o gubicima NIS-a dočekali s nevericom. Nezvanično neki od njih tvrde da to jednostavno nije moguće i da će navodi o gubicima još biti predmet analiza i razgovora sa novom upravom NIS-a, koju je postavio novi većinski vlasnik, ruski Gaspromnjeft.
NIS gubitke objašnjava kursom i cenama nafte
Većina državnih zvaničnika apsolutno je zatečena. Jedan od njih, koji je sve vreme bio upoznat sa poslovanjem kompanije i uključen u pregovore o prodaji većinskog paketa NIS-a ruskom Gaspromu za 400 miliona evra, tvrdi da je ranije već doneta odluka da se sva dobit za 2008, ma kolika ona bila, uplati u budžet Srbije.
Za takvu odluku glasali su svi članovi stare skupštine preduzeća, potvrdio je Ekonomistu jedan od 11 članova bivše skupštine. On pita i kako to da sad nema nikakve dobiti, a sve doskora se operisalo sa procenama da će dobit NIS-a iznositi najmanje tri milijarde dinara.
Ekonomistu je zvanično u sedištu NIS-a potvrđeno da je za prošlu godinu iskazan gubitak od oko tri milijarde dinara. Pre toga, dok Gasprom nije postao većinski vlasnik, NIS je stalno bio u plusu. Od 2002. do 2007. neto dobit nikada nije bila manja od 2,4 milijarde dinara, a rekordan profit ostvaren je 2003. i iznosio je 6,6 milijardi dinara.
„Prema knjigovodstvenom izveštaju za 2008. godinu kompanija je zabeležila gubitak. Međutim, u tom delu se nećemo oslanjati samo na sebe, NIS je pozvao nezavisnog revizora – KPMG. Za sada možemo reći samo to da druga polovina 2008. godine nije bila jednostavna za kompaniju i godina je završena s gubicima od preko tri milijarde dinara, prema preliminarnim procenama revizora koji će završiti izveštaj do 1. juna“, navodi se u odgovoru Centra za korporativne komunikacije NIS-a na pitanje Ekonomista da li je tačno da je NIS za prošlu godinu iskazao gubitak.
Uz to, u odgovoru se, kao obrazloženje za negativni finansijski rezultat, navodi da je u trećem i četvrtom tromesečju 2008. počela da pada cena nafte. „Kompanija je kupila naftu po visokoj ceni, a derivati su već prodavani po nižim cenama. Osim toga, kompaniji nije išla naruku ni devalvacija dinara - sirovine se uglavnom uvoze i kupuju za dolare, dok se proizvodi kompanije uglavnom prodaju za dinare“, navodi se u odgovoru NIS-a.
Vest o gubicima NIS-a prva je zvanično potvrdila ministarka finansija Diana Dragutinović. Ona je u utorak, 10. marta rekla da je čula za to i da je završni račun NIS-a dostavljen Ministarstvu finansija.
Još nije sve gotovo
„Zaista moram da pogledam koje su stavke popravljene, a činjenica je da jeste prijavljen gubitak umesto dobitka. Ali, ništa nije završeno dok ne bude završeno, jer najpre treba prihvatiti taj završni račun“, kazala je ministarka finansija.
Prethodno, poslanik LDP-a Slobodan Maraš izjavio je za skupštinskom govornicom da je NIS najpre podneo završni račun u kome je iskazana dobit, da bi naknadno, „na nečiju intervenciju, tražili dodatni rok od 15 dana da izvrše neke promene u završnom računu“. „Šta se nakon toga desilo? Predali su završni račun u kome je iskazan gubitak. Zbog čega se država Srbija kroz završni račun NIS-a odrekla dobiti? Da li je tačno da je NIS prvo predao završni račun u kome je iskazana dobit, da bi kasnije prikazali gubitak“, upitao je Maraš. Odgovora na ova pitanja još nema.
Gubitak NIS-a je i prema nezvaničnim objašnjenjima iz te kompanije, većim delom nastao zbog kretanja cena nafte i derivata. NIS je, navodno, prošlog leta, kada je cena sirove nafte na svetskom tržištu obarala istorijske rekorde, kupio velike količine ovog energenta, dok je derivate prodavao tokom jeseni, kada je njihova cena značajno pala. Gubitak je ostvaren zahvaljujući tim „makazama cena“, tvrde u NIS-u.
Od profitera do gubitaša
Eksperti za energetiku, međutim, podsećaju da su u NIS-u sad svi zaboravili šta se dešavalo u prvoj polovini prošle godine. Tada je, naime, litar benzina, proizveden od prethodno nabavljene jeftinije sirove nafte, koštao i više od 100 dinara. U dobro obaveštenim krugovima bliskim Vladi Srbije, Ekonomist saznaje da je upravo zbog toga dobit NIS-a za prva tri kvartala bila oko 100 miliona evra!
Zato je nemoguće, kažu oni, da se sav profit istopio za samo tri meseca. Uz to, oni podsećaju da javnost nikada nije upoznata ni o tome kakva je sudbina neraspoređene dobiti za 2007, koja je iznosila više od pet milijardi dinara.
Ima i onih koji otvoreno sumnjaju da je novi većinski vlasnik NIS-a namerno iskazao gubitak. U suprotnom, da je u završnom računu iskazan profit, u skladu sa odlukom Skupštine preduzeća održanom pre prodaje većinskog paketa Gaspromu, sav novac od dobiti morao bi da bude uplaćen u budžet Srbije. Ovako, nema dobiti, nema ni obaveza prema državnoj kasi, objašnjavaju sagovornici Ekonomista.
A sve do prošle godine NIS je bio državna „zlatna koka“. Nacionalna naftna kompanija je, naime, redovno iskazivala dobit, koja se po pravilu delila na ravne časti, polovina je išla državi, u budžet, a ista suma je ostajala NIS-u na raspolaganju. Na osnovu toga je zaposlenima u toj kompaniji svake godine, po usvajanju završnog računa za prethodnu godinu, isplaćivana 13. plata. Ekonomist nezvanično saznaje da je nova uprava, koju je nedavno postavio Gaspromnjeft, najavila da ove godine 13. plate neće biti.
Do pre samo nekoliko meseci sve je izgledalo potpuno drugačije. Polovinom septembra prošle godine tadašnji generalni direktor NIS-a Miloš Saramandić je saopštio da je ta kompanija u prvom polugođu ostvarila dobit od 7,5 milijardi dinara, što je tada odgovaralo sumi od oko 100 miliona evra. To je, po njegovim rečima, 123 odsto više od plana, ili skoro dvostruko više nego u istom periodu 2007. Samo nekoliko meseci kasnije, NIS je iskazao gubitak, iako se, po rečima Saramandića, prošle jeseni probio na 20. mesto među 500 najznačajnih kompanija jugoistočne Evrope.
Jedan od članova stare Skupštine NIS-a za Ekonomist kaže da se za četvrti kvartal, zbog pada cena, očekivao i pad profita, ali ne ispod 26 miliona evra, koliko je bilo projektovano da će se sliti u državnu kasu. On ističe i da bi trebalo proveriti da li je nova uprava NIS-a tražila dodatni rok za dostavljanje završnog računa, jer to, najblaže rečeno, nije uobičajeno. Uostalom, podseća sagovornik Ekonomista, po zakonu svi moraju da predaju završne račune do 28. februara. Ovog puta, zbog toga što je poslednji dan februara bio u subotu, NBS je saopštenjem podsetila preduzeća i preduzetnike da finansijske izveštaje mogu dostaviti najkasnije u ponedeljak, 2. marta.
Obrada finansijskih izveštaja je počela 25. februara, a NBS će do kraja aprila obraditi skoro sve dostavljene izveštaje i sredinom maja prezentovati ih javnosti. Protiv preduzeća koja ne dostave finansijski izveštaj, NBS će podneti prijavu za privredni prestup, upozorila je centralna banka.
Slaba uteha
I jedan od članova bivše uprave NIS-a tvrdi da se pre dolaska Gasproma sve vreme baratalo sa procenama da će dobit za 2008. biti između tri i četiri milijarde dinara. On ne isključuje da je eksterni revizor, koga je angažovao Gasprom, pronašao u završnom računu nešto što je naknadno uticalo na smanjenje dobiti i iskazivanje gubitka. Ne isključuje ni da se deo dobiti istopio i zato što se padom cena “izduvala” vrednost zaliha, a to je bio razlog što su skoro sve naftne kompanije u septembru i oktobru beležile visoke gubitke.
Dobit za 2008. ujedno je bila i poslednja o čijoj je raspodeli mogla da odlučuje država kao do skora jedini vlasnik NIS-a. Ubuduće, u skladu sa Osnivačkim aktom, o raspodeli dobiti odlučivaće Upravni odbor, u kome većinu ima Gasprom. „Kvaka“ je u tome što se dividenda ne mora deliti u gotovini, već može i u akcijama ili drugim vrednosnim papirima, o čemu takođe odlučuje Upravni odbor. Pri tome on može, kako stoji u Osnivačkom aktu, „u svakom trenutku da objavi isplatu dividende u odnosu na svaku godinu, u iznosu od najmanje 16 odsto raspodeljive dobiti Društva za svaku godinu, a da ostatak dobiti raspodeli kao dividendu akcionarima Društva ili da ga koristi u druge svrhe“.
Za državnu kasu slaba je uteha da su neka druga državna preduzeća 2008. završila sa solidnim rezultatima, tako da će deo ostvarene dobiti biti uplaćen u budžet. Aerodrom Nikola Tesla ostvario je, po rečima direktora Velimira Radosavljevića, dobit od 1,35 milijardi dinara. To je 2,3 puta veća dobit od planirane i 3,7 puta više od dobiti ostvarene u 2007. Galenika je, kako navodi direktor Nenad Ognjenović, prošlu godinu završila sa profitom od oko 650 miliona dinara, dok se dobit Telekoma Srbija procenjuje na više od sedam milijardi dinara.
Na kraju, u pisanoj izjavi za Ekonomist Centar za korporativne komunikacije NIS-a navodi da će „program modernizacije, koji je predviđen ugovorom o kupovini 51 odsto akcija NIS-a, biti finansiran u svakom slučaju“, uz napomenu da „finansijski položaj NIS-a može da utiče na odluku o povećanju obima investicija, ali to će pokazati strategija koju je NIS pripremio.“
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nemačka privreda ne uspeva da izađe iz krize. Vlada je snizila svoju prognozu privrednog rasta. Za tekuću godinu očekuje stagnaciju bruto domaćeg proizvoda, saopštio je u četvrtak ministar privrede Robert Habek.
Prosečna bruto zarada za februar ove godine iznosila je 142.908 dinara, a prosečna neto zarada, bez poreza i doprinosa, 103.519 dinara, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Peking razmatra mogućnost ukidanja ili smanjenja carina na određene američke proizvode, uključujući medicinsku opremu i industrijske hemikalije, preneo je jutros Rojters.
Vršačku pivaru u stečaju kupila je pančevačka firma Lider izgradnja, po početnoj ceni od oko 78,5 miliona dinara, saopštila je Agencija za licenciranje stečajnih upravnika.
Sin američkog predsednika Donalda Trampa, Donald Tramp Mlađi ponovo će posetiti Srbiju, u sklopu istočnoevropske turneje koja će obuhvatiti i Bugarsku, Rumuniju, Češku, Slovačku i Mađarsku.
121 - Rođen je rimski filozof i car Marko Aurelije Antonije. Tokom ratnih pohoda u Evropi i Aziji vodio je beleške koje su objavljene posle njegove smrti pod naslovom "Samom sebi".
Rat u Ukrajini – 1.157. dan. Američki izaslanik Stiv Vitkof sastao se u Moskvi sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom. Kremlj ocenjuje da je bilo napretka u razgovorima.
Način na koji započinjemo dan često određuje kako ćemo se osećati do kraja dana. Iako svi volimo ideju produktivnog jutra, istina je da neke jutarnje navike zapravo sabotiraju nivo energije, koncentraciju i raspoloženje.
Da li ste se nekada zapitali koliko urednici u izdavačkim kućama određuju „sudbinu“ knjiga, kako onih neobjavljenih, tako i onih koje postaju omiljene, čuvene ili bestseleri?
Pre 41 godinu, usred hladnoratovskih tenzija, na BBC-iju je prikazan film "Niti", kataklizmična TV drama, a gledaoci širom sveta od straha noćima nisu spavali.
Netfliksova naučno-fantastična serija Stranger Things bliži se kraju. Iako se još uvek ne zna kada će tačno biti premijera serije na Netfliksu, prikazaće se nekad tokom 2025. godine.
Igrate CS2 i želite da prikažete vaše veštine na najvišem nivou? SESE vas poziva da se prijavite za kvalifikacioni turnir za ovogodišnji Svetski IESF Šampionat!
Poseban segment festivala biće posvećen video-igrama trilerskog žanra, kao i stripovima, dok će publika moći da prisustvuje i Play!Con konferenciji, kao i da pogleda umetničku izložbu „Između redova“.
Igrate Dotu i želite da prikažete vaše veštine na najvišem nivou? SESE vas poziva da se prijavite za kvalifikacioni turnir za ovogodišnji Svetski IESF Šampionat!
Kremlin spokesman Dmitry Peskov said today that the Russian and American presidents, Vladimir Putin and Donald Trump, are exchanging messages through the special envoy of the American president, Stephen Witkoff.
Yaroslav Moskalik, Russian Major General and Deputy Chief of the Main Operational Directorate of the Main Staff of the Russian Armed Forces, was killed today in a car bomb explosion in Balashikha, a suburb of Moscow.
The son of US President Donald Trump, Donald Trump Jr. will visit Serbia again, as part of his Eastern European tour, which will include Bulgaria, Romania, the Czech Republic, Slovakia and Hungary.
Kyiv Mayor Vitalii Klychko told the BBC that Ukraine could be forced to give up parts of its territory as part of a peace treaty with Russia, due to, as stated, increasing pressure from US President Donald Trump.
Russian Foreign Minister Sergei Lavrov said that the Kremlin is "ready to reach an agreement" with the United States of America regarding Ukraine, but that some elements of the agreement still require refinement.
Proizvođači telefona znatno više igraju na kartu izdržljivosti poslednjih godina, ali još nisu počeli da pričaju kako je u redu koristiti njihove proizvode bez maske - sve do sad.
U vreme kada veštačka inteligencija preuzima primat u digitalnom svetu, konferencija Digital Day 2025 donosi ključno pitanje: kako zadržati ljudski faktor u centru tehnološkog napretka?
Iz studija Sucker Punch Productions stiže nova ekskluziva za PlayStation 5 - Ghost of Yotei, koja će premijerno biti dostupna od 2. oktobra 2025. godine.
Anker, svetski lider u tehnologiji za punjenje uređaja i pametnoj potrošačkoj elektronici, otvara 26. aprila svoju prvu zvaničnu prodavnicu u Srbiji. Nalaziće se na na drugom spratu TC Galerije Beograd, najvećeg šoping centra na Balkanu.
Koalicija koju čine grupe američkih proizvođača automobila pozvala je predsednika Donalda Trampa da ne nameće carine od 25% na uvoz autodelova, jer da će to smanjiti prodaju i podići cene.
Može li iza automobila da se krije ideologija? Jedna nemačka socijaldemokratska političarka kaže da su Teslini automobili nacistički, ali stranačke kolege i drugi političari joj ne daju za pravo.
Komentari 67
Pogledaj komentare