Organska poljoprivreda u Srbiji na 29.000 hektara

To je predočila Snježana Mitrović iz udruženja "Teras", koje je sa Ekološkim pokretom Vrbasa (EPV) ove sedmice organizovalo panel-diskusiju "Značaj održive proizvodnje sa aspekta klimatskih promena i zelene ekonomije" u okviru 20. "Biofesta", međunarodnog festivala organskih proizvoda u Subotici.

Ona je navela da se čak 90 odsto organskih namirnica, koje u Srbiji proizvodi oko 600 poljoprivrednika i preduzetnika, izvozi u zemlje EU, dok su, s druge strane, kod nas na rafovima "zdrave hrane" prisutni uglavnom uvozni proizvodi, često maskirani u "domaće".

• Sve više površina pod organskom proizvodnjom: U Subotici počeo "Biofest"

Prema rečima Ratka Đurđevca, predsednika EPV, učesnici panela su posetiocima "Biofesta", među kojima su bile i članice udruženja "Seoske žene opštine Vrnjačka Banja", dali mnoštvo korisnih saveta za organizaciju održive proizvodnje u otežanim finansijskim i tržišnim uslovima i okolnostima nepovoljnog rasporeda padavina i vrelih perioda, što je poslednjih godina postalo uobičajena pojava.

"Teško je dobiti proizvode bogatog nutritivnog sastava iz sve posnije zemlje, jer beležimo porazno opadanje humusa na njivama", naglasila je dr Jordana Ninkov, naučna savetnica Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu.

Rešenje je ponudio agronom Florijan Farkaš iz Bajmoka, poznati zagovornik tzv. regenerativne poljoprivrede, koja odbacuje fizičko i hemijsko "uznemiravanje" oranica oranjem, pesticidima i veštačkim đubrivom.

"Ovo starinsko ratarenje, sa direktnom setvom, bez pluga, čuva humus, a oranice duže zadržavaju vlagu i otpornije su na sušu, pa su zbog svega toga pogodnije za organsku proizvodnju", poručio je Farkaš.