Sve više površina pod organskom proizvodnjom: U Subotici počeo "Biofest"

Na ovogodišnjoj jednodnevnoj izložbi predstavljeni su organski proizvodi 15 proizvođača. Ona nije prodajnog karaktera, ali su se posetioci mogli informisati o načinima naručivanja i dostave voća, povrća i drugih proizvoda. Takođe, organizovana su i predavanja za potrošače na teme "Samo sertifikovan proizvod je organski i kako ga prepoznati" i "Pravilna ishrana – uvrstite u jelovnik proso".

"Ovogodišnji 'Biofest' je u znaku organske i konvencionalne poljoprivrede sa aspekta klimatskih promena. Ovo leto je bilo katastrofa za sve poljoprivrednike, pa i organske, a struka i nauka će reći rezultate istraživanja koji mogu da pomognu u prevazilaženju posledica", kaže Snježana Mitrović.

"Svake godine je primetno povećanje površina pod organskom proizvodnjom. Ako prošlu godinu uporedimo sa 2020. površine su sa 20.000 povećane na 29.000 hektara, od toga je oko 9.000 u Vojvodini. To i dalje nije dovoljno. Ima oko šesto stotina proizvođača, ima dosta distributera a većina proizvoda, čak 90 odsto se izvozi u EU. Ono što nije dobro je što još uvek nije raspisan javni poziv za dodelu podsticaja za sertifikovanu organsku proizvodnju, tražili smo smo da znamo kada možemo da računamo na sredstva koja nisu mala i povećana su na 63.000 dinara po hektaru, što je mnogo više nego za konvencionalnu proizvodnju", dodaje.

Među izlagačima je i Tatjana Avramov iz Bečeja koja se bavi preradom organskog voća u premijum proizvode bez šećera, a čiji sok od maline je dobio nagradu za proizvod godine. 

Priznanje za proizvođača godine dobio je Karolj Fekete iz Novog Kneževca, koji se organskom proizvodnjom šipurka bavi na 50 hektara.