Petak, 21.07.2023.

09:50

Oboren sveti hrast star 400 godina FOTO

Izvor: RINA

Oboren sveti hrast star 400 godina FOTO IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

18 Komentari

Sortiraj po:

Aluvial

pre 1 godinu

Zapisi su preostaci stare religije, ne samo slovenske nego i keltske pre svih ostalih. Uopste kod Srba gde crkva nikada nije bila teoloski i dogmatski jaka niti je zelela da proganja bilo koga, osim ako to kralj ne naredi, ostalo je jako mnogo starih slovenskih, ilirskih i keltskih, cak i grckih obicaja, u svakom slucaju obicaja mnogo starijih nego sto je 7 vek kada su se Srbi prvi put susreli sa hriscanstvom.
Inace crkva u slovenskim jezicima je uzeta iz starih istocnogermanskih jezika, sada izumrlih, ^korintha^ u modernom nemackom ^kirche^.

vlajko jagodinac

pre 1 godinu

Greota, svako selo ima zapis i to su stvarno impresivna i predivna stabla. Inače, čisto da se ispoštuju činjenice, reč "crkva" nema veze sa cerom, potiče od grčke reči kiriake ("od Gospoda"), ima je u mnogim jezicima ("kirche" na nemačkom...)

Бинср

pre 1 godinu

Кад није било цркве ту је био храст да се испод њега помолимо. Иначе реч црква је настала од речи цер тј. врсте храста. Цер-церква-црква.

Gradjanin

pre 1 godinu

Secam se dobro se dobro situacije u Rimu od pre 10 godina u parku blizu Koloseuma. Setamo parkom i vidim veliko drvo na koje je nakaceno bar 10tak boca necega sto lici na infuziju. Nekoliko ljudi je menjalo te boce i pyam ih sta rade. Rekose da lece drvo jer je staro preko 500 godina . Objasnili mi da mu redovno daju i posebne "vitamine". Svaka cast ljudima a kod nas bi ga lecili motornom testerom a posle bi bilo :"Posadicemo jos starije drvo nego sto je bilo."!

dzigi

pre 1 godinu

Za mene je paganstvo nešto pozitivno, i odnosi se na veru naših predaka. Koja je bila dovoljno jaka da se hrišćanstvo nikad nije u potpunosti "primilo" već je hrišćanska crkva morala nama da se prilagodi i preuzme običaje i verovanja koja su dotle postojala.
Tako da ni u ovome ne vidim ništa loše, naprotiv. Jedino je šteta što se s poštovanjem ne odnosimo i prema ostalom drveću i prirodi.

jj

pre 1 godinu

Ide se dalje, dok je pamcenja. Misltii na sledece generacije koje ce doci za 400 godina i zasaditi novo drvo, uz malu plocu i istorijat kao objasnjenje.
Bilo bi lepo da sve radimo misleci na potomke za 400 godina.

key and peele

pre 1 godinu

храст је био свето дрво свих европских индоевропљана јер га је било свугде где су они живели. велики је, висок, широке крошње, добар за јапију, неке врсте имају лист и зими (цер) па симболише здравље и снагу, а највише га удара гром, па је отуда и повезан са боговима.

славили су га стари келти, стари балти, стари словени, стари германи, преци римљана и грка исто. највероватније да реч дрво у ужем смислу пре свега означава храстове. основа те речи сачувана је у свим нашим језицима и речи попут друид (дрвенар, тј. онај који зна дрво, тј. врши обреде код њега), двери, дор (енглеска реч за врата). уосталом, први познати српски владар, лужички књаз дерван се по њему звао

miksx

pre 1 godinu

Kod nas je slaba provera drveca cak i u gradskim zonama u BG, a tek negde van grada, sve se to da spreciti orezivanjem i pracenjem koliko je zdravo drvo.

Gradjanin

pre 1 godinu

Secam se dobro se dobro situacije u Rimu od pre 10 godina u parku blizu Koloseuma. Setamo parkom i vidim veliko drvo na koje je nakaceno bar 10tak boca necega sto lici na infuziju. Nekoliko ljudi je menjalo te boce i pyam ih sta rade. Rekose da lece drvo jer je staro preko 500 godina . Objasnili mi da mu redovno daju i posebne "vitamine". Svaka cast ljudima a kod nas bi ga lecili motornom testerom a posle bi bilo :"Posadicemo jos starije drvo nego sto je bilo."!

jj

pre 1 godinu

Ide se dalje, dok je pamcenja. Misltii na sledece generacije koje ce doci za 400 godina i zasaditi novo drvo, uz malu plocu i istorijat kao objasnjenje.
Bilo bi lepo da sve radimo misleci na potomke za 400 godina.

dzigi

pre 1 godinu

Za mene je paganstvo nešto pozitivno, i odnosi se na veru naših predaka. Koja je bila dovoljno jaka da se hrišćanstvo nikad nije u potpunosti "primilo" već je hrišćanska crkva morala nama da se prilagodi i preuzme običaje i verovanja koja su dotle postojala.
Tako da ni u ovome ne vidim ništa loše, naprotiv. Jedino je šteta što se s poštovanjem ne odnosimo i prema ostalom drveću i prirodi.

key and peele

pre 1 godinu

храст је био свето дрво свих европских индоевропљана јер га је било свугде где су они живели. велики је, висок, широке крошње, добар за јапију, неке врсте имају лист и зими (цер) па симболише здравље и снагу, а највише га удара гром, па је отуда и повезан са боговима.

славили су га стари келти, стари балти, стари словени, стари германи, преци римљана и грка исто. највероватније да реч дрво у ужем смислу пре свега означава храстове. основа те речи сачувана је у свим нашим језицима и речи попут друид (дрвенар, тј. онај који зна дрво, тј. врши обреде код њега), двери, дор (енглеска реч за врата). уосталом, први познати српски владар, лужички књаз дерван се по њему звао

miksx

pre 1 godinu

Kod nas je slaba provera drveca cak i u gradskim zonama u BG, a tek negde van grada, sve se to da spreciti orezivanjem i pracenjem koliko je zdravo drvo.

Бинср

pre 1 godinu

Кад није било цркве ту је био храст да се испод њега помолимо. Иначе реч црква је настала од речи цер тј. врсте храста. Цер-церква-црква.

vlajko jagodinac

pre 1 godinu

Greota, svako selo ima zapis i to su stvarno impresivna i predivna stabla. Inače, čisto da se ispoštuju činjenice, reč "crkva" nema veze sa cerom, potiče od grčke reči kiriake ("od Gospoda"), ima je u mnogim jezicima ("kirche" na nemačkom...)

Aluvial

pre 1 godinu

Zapisi su preostaci stare religije, ne samo slovenske nego i keltske pre svih ostalih. Uopste kod Srba gde crkva nikada nije bila teoloski i dogmatski jaka niti je zelela da proganja bilo koga, osim ako to kralj ne naredi, ostalo je jako mnogo starih slovenskih, ilirskih i keltskih, cak i grckih obicaja, u svakom slucaju obicaja mnogo starijih nego sto je 7 vek kada su se Srbi prvi put susreli sa hriscanstvom.
Inace crkva u slovenskim jezicima je uzeta iz starih istocnogermanskih jezika, sada izumrlih, ^korintha^ u modernom nemackom ^kirche^.

Бинср

pre 1 godinu

Кад није било цркве ту је био храст да се испод њега помолимо. Иначе реч црква је настала од речи цер тј. врсте храста. Цер-церква-црква.

Gradjanin

pre 1 godinu

Secam se dobro se dobro situacije u Rimu od pre 10 godina u parku blizu Koloseuma. Setamo parkom i vidim veliko drvo na koje je nakaceno bar 10tak boca necega sto lici na infuziju. Nekoliko ljudi je menjalo te boce i pyam ih sta rade. Rekose da lece drvo jer je staro preko 500 godina . Objasnili mi da mu redovno daju i posebne "vitamine". Svaka cast ljudima a kod nas bi ga lecili motornom testerom a posle bi bilo :"Posadicemo jos starije drvo nego sto je bilo."!

dzigi

pre 1 godinu

Za mene je paganstvo nešto pozitivno, i odnosi se na veru naših predaka. Koja je bila dovoljno jaka da se hrišćanstvo nikad nije u potpunosti "primilo" već je hrišćanska crkva morala nama da se prilagodi i preuzme običaje i verovanja koja su dotle postojala.
Tako da ni u ovome ne vidim ništa loše, naprotiv. Jedino je šteta što se s poštovanjem ne odnosimo i prema ostalom drveću i prirodi.

key and peele

pre 1 godinu

храст је био свето дрво свих европских индоевропљана јер га је било свугде где су они живели. велики је, висок, широке крошње, добар за јапију, неке врсте имају лист и зими (цер) па симболише здравље и снагу, а највише га удара гром, па је отуда и повезан са боговима.

славили су га стари келти, стари балти, стари словени, стари германи, преци римљана и грка исто. највероватније да реч дрво у ужем смислу пре свега означава храстове. основа те речи сачувана је у свим нашим језицима и речи попут друид (дрвенар, тј. онај који зна дрво, тј. врши обреде код њега), двери, дор (енглеска реч за врата). уосталом, први познати српски владар, лужички књаз дерван се по њему звао

miksx

pre 1 godinu

Kod nas je slaba provera drveca cak i u gradskim zonama u BG, a tek negde van grada, sve se to da spreciti orezivanjem i pracenjem koliko je zdravo drvo.

jj

pre 1 godinu

Ide se dalje, dok je pamcenja. Misltii na sledece generacije koje ce doci za 400 godina i zasaditi novo drvo, uz malu plocu i istorijat kao objasnjenje.
Bilo bi lepo da sve radimo misleci na potomke za 400 godina.

vlajko jagodinac

pre 1 godinu

Greota, svako selo ima zapis i to su stvarno impresivna i predivna stabla. Inače, čisto da se ispoštuju činjenice, reč "crkva" nema veze sa cerom, potiče od grčke reči kiriake ("od Gospoda"), ima je u mnogim jezicima ("kirche" na nemačkom...)

Aluvial

pre 1 godinu

Zapisi su preostaci stare religije, ne samo slovenske nego i keltske pre svih ostalih. Uopste kod Srba gde crkva nikada nije bila teoloski i dogmatski jaka niti je zelela da proganja bilo koga, osim ako to kralj ne naredi, ostalo je jako mnogo starih slovenskih, ilirskih i keltskih, cak i grckih obicaja, u svakom slucaju obicaja mnogo starijih nego sto je 7 vek kada su se Srbi prvi put susreli sa hriscanstvom.
Inace crkva u slovenskim jezicima je uzeta iz starih istocnogermanskih jezika, sada izumrlih, ^korintha^ u modernom nemackom ^kirche^.