Zbog čega je došlo do ogromnih požara u Amazoniji?

Kako požari gutaju Amazoniju, nivo ugljen-dioksida u svetu raste.

Izvor: Jutarnji list

Subota, 24.08.2019.

18:30

Zbog čega je došlo do ogromnih požara u Amazoniji?
Foto: EPA/Joedson Alves

Naša kuća gori. Doslovno, objavio je na Tviteru francuski predsednik Emanuel Makron reagujući na požare koji se šire amazonskom prašumom.

Makron požare u “plućima sveta” naziva međunarodnom krizom te zahteva da taj problem bude na vrhu agende o kojoj će se raspravljati na samitu G7.

Ali, Makronov predlog oštro je kritikovao kontroverzni brazilski predsednik Žair Bolsonaro

“Predlog francuskog predsednika da se o amazonskim temama razgovara na G7 bez uključivanja zemalja regiona podseća na kolonijalistički način razmišljanja koji je neprihvatljiv u 21. veću”, napisao je na Tviteru Bolsonaro.

Uprkos tome, međunarodna zabrinutost zbog razmera požara raste iz dana u dan. Tako je i Antonio Gutereš, generalni sekretar UN-a, poručio da je “duboko zabrinut” zbog uticaja amazonskih požara na globalnu klimatsku krizu.

“Usred globalne klimatske krize, ne možemo priuštiti veću štetu glavnom izvoru kiseonika i biološke raznolikosti”, naglasio je Gutereš.

Amazonska kišna šuma ili Amazonija najveća je prašuma na Zemlji. Prekriva oko trećine Južne Amerike. Ona je riznica biološke raznolikosti u kojoj živi oko 2,5 miliona vrsta insekata, preko dve hiljade vrsta riba, više od hiljadu vrsta ptica te po 400 vrsta sisavaca i vodozemaca. Nadalje, u Amazoniji raste preko 40.000 vrsta biljaka, od čega 16.000 vrsta drveća.

Često je nazivamo “plućima sveta” jer proizvodi 20 posto kiseonika u svetu. Istovremeno, ta prašuma je ključna za apsorbovanje ugljen-dioksida, što je ključni mehanizam u borbi protiv globalnog otopljavanja. Procjenjuje se da šume apsorbuju oko 2,4 milijarde tona ugljen-dioksida, a četvrtinu apsorbuje Amazonija. Međutim, prema jednom istraživanju iz 2015. godine, sposobnost apsorpcije ugljen-dioksida amazonske prašume slabi. Naučnici su slabljenje pripisali intenzivnoj seči šuma i čestim požarima, ali zaključili su da kada i ne bi bilo seče šuma, Amazonija se ne bi mogla nositi sa sve većom emisijom ugljen-dioksida u atmosferu.

“Ako nastavite krčiti šumu, ispuštate u atmosferu ogromnu količinu ugljenika“, rekao je za Vašington Post dr. Paulo Moutinho, izvršni direktor Instituta za istraživanje Amazonije (IPAM). On ističe kako je krčenje šuma na amazonskom području između 2004. i 2012. godine smanjeno za 80 posto.

“Ovaj veliki broj požara je zato što sada imamo više krčenja šume, a ne zato što smo ove godine imali više suše”, upozorio je Moutinho. Brazilska svemirska agencija (INPE) izvestila je da je broj požara koji je zahvatio Amazoniju kao posledica seče šuma, u odnosu na prošlu godinu porastao za 83 posto. Ali, ta se neugodna istina nije svidela predsedniku Bolsonaru pa se na njegovom udaru našao Rikardo Galvao, direktor Agencije kome je dao otkaz.

Između januara i avgusta ove godine, INPE je prijavio više od 72.000 požara u Brazilu, dok je tokom cele 2018. godine zabeleženo 40.000 šumskih požara. Samo od prošlog četvrtka, INPE je zabeležio gotovo 10.000 novih požara u Brazilu, i to većinu unutar amazonskog bazena.

Nevladine organizacije za zaštitu okoline za požare okrivljuju Bolsonara, desničarskog populista koji je pobedio na izborima krajem prošle godine.

Ekološki aktivisti tvrde da Bolsonaro od dolaska na vlast podstiče drvoseče i poljoprivrednike na krčenje šuma. Čini se da se krčenje šuma u amazonskom bazenu ubrzava iz meseca u mesec, pri čemu je u julu postignut neslavan rekord.

Tako podaci INPE-a pokazuju kako je u prva 22 dana jula izgubljeno više od 1250 četvornih kilometara šuma, što je dvostruko više u odnosu na ceo jul 2018. godine. Nastavi li se krčenje šuma u amazonskom bazenu sadašnjim tempom, globalno zagrevanje će se ubrzati. Ali, istovremeno će doći do golemog gubitka biljnih i životinjskih vrsta koje ne možemo naći nigde drugde na Zemlji.

Naučnici: Poljoprivreda pomoglo širenju požara u Amazonoji

Amazoniju nagrizaju dve poljoprivredne delatnosti - uzgoj goveda i genetski modifikovane soje, čime se, smatraju naučnici, može protumačiti dramatično širenje šumskih požara u tom delu Brazila, prenosi portal Seebiz.

"Ekstenzivan uzgoj goveda je glavni uzrok krčenja amazonske prašume. Nešto više od 65 posto amazonske krčevine danas je pod pašnjacima", rekao je Romulo Batista, istraživac u Grinpisu.

Brazil je najveći svetski izvoznik govedine.

Ta je zemlja u 2018. izvezla rekordnih 1,64 miliona tona tog mesa, pokazuju podaci Brazilskog klastera izvoznika mesa.

Glavna tržišta su Kina, zatim Egipat i EU, a između 1997. i 2016. izvoz govedine se udesetostručio.

Gotovo 6,5 odsto iskrčene površine koristi se za uzgoj poljoprivrednih kultura.

Brazil koji je i dosad bio najveći svjetski izvoznik soje, ispred SAD, u 2018. je izvezao rekordnih 83,6 miliona tona, ili 22,6 odsto više nego 2017. godine, objavilo je brazilsko ministarstvo gospodarstva.

Taj se uspeh tumači najprije apetitom Kine, najvećim potrošačem brazilske soje koja je uglavnom GMO. Zbog trgovinskog rata koji Peking i Vašington vode već gotovo godinu dana, Kina se sve više okreće Brazilu u kupovini stočne hrane.

Izvoz brazilske soje u Kinu lane je povećan gotovo 30 odsto.

Ogromni delovi kišne šume Amazonije gore, a prema najnovijim podacima koje je objavio BBC, zabeleženo je više od 2.500 požara u Amazoniji.

Vatrena stihija je toliko intenzivna da se oblaci dima mogu videti iz svemira, a ta kišna šuma jedan je od najvrednijih resursa koji svet ima za borbu protiv klimatskih promena.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

42 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: