"Bombardovanje opravdano, ali nije bilo protiv naroda"

NATO intervencija 1999 godine nije bila uperena protiv naroda u Jugoslaviji već je njena uloga bila da zaštiti civile u širem regionu, kaže Jens Stoltenberg.

Izvor: Tanjug

Utorak, 26.03.2019.

16:15

Foto: EPA-EFE/STEPHANIE LECOCQ

Generalni sekretar NATO tako, u pisanom intervjuu za Tanjug, ocenjuje bombardovanje u kome je učestvovalo 19 zemalja Alijanse i koje je trajalo 78 dana razarajući vojne i civilne ciljeve u tadašnjoj SR Jugoslaviji.

"Ne smemo nikada da zaboravimo prošlost, ali možemo da idemo dalje i to je ono što NATO i Srbija danas rade kao partneri", ističe Stoltenberg.

Povodom 20 godina od bombardovanja SR Jugoslavije prvi čovek Sevrnoatlantske alijense kaže da vrlo dobro zna da je NATO i dalje sporan u delovima srpskog društva.

"Sećanja na vazdušnu intervenciju 1999. godine su i dalje vrlo bolna za mnoge pogotovo one koji su izgubili svoje voljene. Ja sam izrazio saučešće porodicama i svima koji su tokom te intervencije izgubili nekoga, na obe strane u konfliktu", navodi Jens Stoltenberg.

Na pitanje Tanjuga kao danas gleda na tu intervenciju, pogotovo na činjenicu da je do nje došlo bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN, generalni sekretar NATO kaže da je Alijansa u martu 1999. godine pokrenula Operaciju združenih sanga kako bi zaustavila humanitarnu katastrofu koja se tada odvijala na Kosovu.

Stoltenberg podseća da je ta odluka doneta nakon više od godinu dana, kako kaže, borbi na Kosovu i nakon više neuspešnih pokušaja UN i Kontakt grupe, čiji je član bila i Rusija, da nađe mirno i diplomatsko rešenje za konflikt.

Prema njegovim rečima, do kraja 1998. godine Miloševićeve snage su proterale preko 300 hiljada kosovskih Albanaca, a Savet bezbednosti UN je više puta upozoravao na kršenje ljudskih prava na Kosovu i činjnicu da porast broja izbeglih postaje pretnja za međunarodni mir i bezbednost.
Foto: EPA-EFE/DJORDJE SAVIC
"U svetlu ove krize, korišćenje sile od strane NATO je bilo i potrebno i legitimno. Cilj je bio da se zaustavi vojna akcija i represija protiv civila na Kosovu, da se izbeglima omogući povratak, a humanitarnim organizacijama pristup. Operacija je postigla svoj cilj", smatra Stoltenberg.

On dodaje da je NATO nakon povlačenja jugoslovenske vojske, prekida nasilja i povratka izbeglih pokrenuo Misiju za podržanje mira, pod mandatom UN, KFOR, koja je, tvrdi, do danas garant slobode kretanja i bezbednosti svih zajednica na Kosovu, uključujući i Srbe.

"Do danas, KFOR ostaje osnovni garant stabilnosti na Kosovu i u širem regionu. Misija bukvalno spašava živote", poručuje Stoltenberg i navodi primer bebe kojoj je KFOR 2016. godine spasao život tako što je prebacio u srpsku bolnicu na lečenje.

"Nikada ne smemo zaboraviti prošlost, ali možemo da idemo dalje. To je je ono što NATO i Srbija rade u svom partnerstvu idući ka konstruktivnom odnosu koji je od zajedničke koristi. Srbija je jasno stavila do znanja da ne želi da bude član NATO i mi to u potpunosti poštujemo", naglašava Stoltenberg.

On ističe da politika neutralnosti za koju se opredelila Srbija nije bila smetnja da NATO i Srbija budu bliski partneri.

"Ja želim da Srbija uspe na putu koji je izabrala za sebe i radim na zajedničkoj dobrobiti Srbije i NATO, zasnovanoj na odnosima koji su prihvatljivi za vašu zemlju i našu Alijansu", zaključio je Stoltenberg u intrevjuu za Tanjug.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 5

Pogledaj komentare

5 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

23 h

Podeli: