Minimalac u Srbiji: Pregled 2023. i predviđanja za narednu godinu
Minimalna cena rada je minimalan iznos koji zaposlenom mora biti isplaćen po radnom času.
Izvor: B92.net
Foto: shutterstock, Maja Marjanovic
Minimalna cena rada je osnov za utvrđivanje minimalne zarade (“minimalca“), jer se, shodno Zakonu o radu, minimalna zarada određuje na osnovu: minimalne cene rada utvrđene u skladu sa zakonom, vremena provedenog na radu i poreza i doprinosa koji se plaćaju iz zarade.
Kako je minimalna cena rada utvrđena po radnom času, znači da će ukupan mesečni iznos minimalne zarade biti različit, u zavisnosti od broja časova rada u određenom mesecu.
Bruto minimalna zarada sastoji se iz minimalne zarade, poreza, doprinosa i svih uvećanja na koje zaposleni ima pravo po osnovu ugovora o radu, (minuli rad, topli obrok, regres, rad za vreme praznika, prekovremeni ili nočni rad i slično).
Da bi zaposleni ostvario pravo na minimalnu zaradu, neophodno je postojanje punog radnog vremena i standardnog učinka.
Minimalac u 2023. godini
Foto: shutterstock, Miljan Zivkovic
Minimalna cena rada u 2023. godini iznosi 40.020 dinara., što je povećanje od 14,3 odsto. Neoporezivi deo zarade je u odnosu na prošlu godinu uvećan sa 19.300 dinara na 21.712 dinara.
Bruto iznos minimalne zarade za januar 2023. godine (počev od 1.1.2023. do 31.12.2023. god.) iznosi 54.648,79 din.
"Od 1. januara 2023. godine minimalna cena rada iznosi 230 dinara po satu, odnosno 40.020 dinara. To je povećanje od 14,3 odsto, što je najveće procentualno povećanje minimalne zarade ikada", rekao je nedavno ministar finansija Siniša Mali.
Koliko je povećanje minimalne zarade u odnosu na 2022. godinu?
Foto: shutterstock, tsyhun
U 2022. godini minimalna zarada iznosila je 35.000 dinara. Minimalna satnica u 2022. godini je bila 201,22 dinara.
Pored povećanja minimalne zarade od 1. januara 2022. godine uvedene su i olakšice za privrednike, pa je neoporezivi iznos zarade povećan sa 18.300 na 19.300 dinara, dok je stopa doprinosa za PIO smanjena za 0,5 odsto.
Neto zarada se kretala u rasponu od 32.195,20 do 37.024,48 dinara, dok se ukupan trošak ovih zarada kretao u rasponu od 50.146,98 do 58.148,70 dinara.
Kada se podaci iz 2022. godine uporede sa 2023. godinom, ove godine je minimalna zarada povećana 14,3 odsto.
Dakle, 2022. godine minimalna zarada iznosila je 35.000, a 2023. je porasla na 40.020 dinara.
Detaljan prikaz minimalca u 2023. godini po mesecima
Foto: shutterstock, Barillo_Picture
Pogledajte prikaz minimalne neto zarade u 2023 po mesecima:
Januar – 40.480 dinara
Februar – 36.800 dinara
Mart – 42.320 dinara
April – 36.800 dinara
Maj – 42.320 dinara
Jun – 40.480 dinara
Jul – 38.640 dinara
Avgust – 42.320 dinara
Septembar – 38.640 dinara
Oktobar – 40.480 dinara
Novembar – 40.480 dinara
Decembar – 38.640 dinara
Minimalna satnica je u svakom mesecu ista i iznosi je 230 dinara.
Predviđanja i planovi za minimalnu zaradu u 2024. godini
Foto: shutterstock, librakv
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici Odluku o visini minimalne cene rada za period januar-decembar 2024. godine, prema kojoj će minimalna cena rada, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, za narednu godinu biti povećana na 271 dinar po radnom času.
To znači da će minimalna cena rada, umesto dosadašnjih 230 dinara, biti povećana na 271 dinar po času, što je povećanje za 17,8 odsto, saopštila je Vlada Srbije.
Nakon ovog povećanja, minimalna zarada će iznositi 47.154 dinara, odnosno prosečno oko 401 evro mesečno. To će ujedno biti značajno iznad očekivane prosečne inflacije od 4,9 odsto u 2024. godini, što će uticati i na brže i značajnije približavanje minimalne zarade minimalnoj potrošačkoj korpi, dodaje se u saopštenju Vlade.
Neto iznos minimalne zarade u zavisnosti od fonda časova u mesecu, u toku 2024. godine iznosiće:
za mesec sa 160 radnih časova: 43.360,00 dinara;
za mesec sa 168 radnih časova: 45.528,00 dinara;
za mesec sa 176 radnih časova: 47.696,00 dinara;
za mesec sa 184 radna časa: 49.864,00 dinara.
Iznosi bruto minimalne zarade za isplate od 1. januara 2024. godine će iznositi (u skladu sa predloženim novim poreskim oslobođenjem od 25.000 dinara):
za mesec sa 160 radnih sati: 58.288,16 dinara.
za mesec sa 168 radnih sati: 61.380,89 dinara.
za mesec sa 176 radnih sati: 64.473,61 dinar.
za mesec sa 184 radna sata: 67.566,34 dinara.
Podsećamo da je sadašnja minimalna cena rada (važi do kraja decembra 2023. godine) 230 dinara po času, što znači da je nova minimalna cena rada uvećana u odnosu na sadašnju za 17,83%.
Sve isplate minimalne zarade zaključno sa 31.12.2023. godine vrše se po 230 dinara neto po radnom času a sve isplate koje se vrše od 1.1.2024. godine se vrše po 271 dinar po radnom času, bez obzira na mesec za koji se vrši isplata.
Analiza novog minimalca i kako se razlikuje od prethodnih godina
Foto: FOTO TANJUG/bs
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali najavio je procentualno najveće povećanje minimalne plate u Srbiji, od 1. januara 2024. godine.
On je istakao da je cilj u Srbiji da se stvori takav privredni ambijent da što manje radnika spada u grupu koja prima minimalnu zaradu.
"Od 1. januara 2024. ćemo imati procentualno najveće povećanje minimalne zarade u Srbiji ikada. Naša je želja da stvaramo takav privredni ambijent da što manje ljudi bude u ovoj radnoj kategoriji, ali dok ne dođemo do toga, hajde da damo svi svoj maksimum, da olakšamo život građanima Srbije koji najmanje zarađuju", rekao je Mali.
Dodaje i to da od 1. januara niko u Srbiji neće zarađivati manje od 400 evra, te da će minimalna zarada iznositi 47.154 dinara.
"Ovo je povećanje od 17,8 odsto. Cena radnog sata se povećava sa 230 na 271 dinar; Projekcije su da će sledeće godine pokrivenost minimalne potrošačke korpe minimalnom zaradom iznositi 89%; Neoporezivi deo zarade se povećava sa 21.712 na 25.000 dinara; Nastavljamo poresko rasterećenje rada koje se smanjuje na 59,9 odsto. Godine 2017. je iznosilo 64 odsto", istakao je Mali.
Minimalac će sledeće godine biti povećan 17,8 odsto i to su dobre vesti za oko 400.000 ljudi u Srbiji.
To bi praktično značilo da će novi minimalac, koji na snagu stupa 1. januara naredne godine biti za 5.000 dinara veći. I to je dobra vest za najveći broj ugostitelja, sezonskih radnika, pomoćnih radnika u industriji, radnika u obezbeđenju i na održavanju.
Analiza pokazuje da je prosečna mesečna neto minimalna zarada za 2023. godinu (40.020 dinara) približno bila na nivou minimalne potrošačke korpe za mesec septembar 2021. godine (40.283 dinara).
Međutim, predsednik Srbije Srbije Aleksandar Vučić najavio da će minimalna zarada u 2024. godini iznositi više od 400 evra i taj predlog je usvojilo Ministarstvo finansija.
Druga primanja zaposlenog koji prima minimalac
Ono što takođe proizlazi iz odredaba zakona je obaveza poslodavca da i u slučaju isplate minimalne zarade, dakle bez obzira na poteškoće u poslovanju, zaposlenom isplati:
1. uvećanu zaradu:
1) za rad na dan praznika koji je neradni dan – najmanje 110% od osnovice;
2) za rad noću, ako takav rad nije vrednovan pri utvrđivanju osnovne zarade – najmanje 26% od osnovice;
3) za prekovremeni rad – najmanje 26% od osnovice;
4) po osnovu vremena provedenog na radu za svaku punu godinu rada ostvarenu u radnom odnosu kod poslodavca (u daljem tekstu: minuli rad) – najmanje – 0,4% od osnovice.
5) i u drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili ugovorom o radu (npr. rad u smenama)
2.naknadu troškova:
1) za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraćaju, ako poslodavac nije obezbedio sopstveni prevoz;
2) za vreme provedeno na službenom putu u zemlji;
3) za vreme provedeno na službenom putu u inostranstvu;
4) smeštaja i ishrane za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije zaposlenom obezbedio smeštaj i ishranu bez naknade;
5) za ishranu u toku rada, ako poslodavac ovo pravo nije obezbedio na drugi način;
6) za regres za korišćenje godišnjeg odmora;
3. druga primanja koja se smatraju zaradom u skladu sa zakonom.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Centralna banka Indije (RBI) predložila je da zemlje organizacije BRIKS povežu svoje digitalne valute kako bi se olakšala prekogranična trgovina i plaćanja u turizmu, što bi moglo da smanji oslanjanje na američki dolar.
U Rafineriji nafte Pančevo započete su startne aktivnosti koje će omogućiti ponovno uspostavljanje komercijalnog rada proizvodnih postrojenja, a prva isporuka naftnih derivata iz rafinerije očekuje se 27. januara.
Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov nazvao je uzajamno korisnim preliminarni dogovor o prodaji paketa akcija srpske kompanije NIS, koji pripada Gaspromnjeftu, mađarskoj kompaniji MOL.
Broj turista u Japanu dostigao je u decembru rekordni nivo, uprkos padu broja posetilaca iz Kine od 45 odsto zbog diplomatskih tenzija između dve azijske susedne zemlje.
Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je da je u trećem tromesečju 2025. IPS NBS platni sistem centralne banke obradio 27,3 miliona instant plaćanja, što je za 25,7 odsto više nego u trećem tromesečju 2024. godine.
Evropa se suočava sa ekonomskom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država i Kine i mora da ojača svoj ekonomski i industrijski suverenitet kroz tri ključna stuba - zaštitu, pojednostavljenje i investicije, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
Trgovinski sporazum između EU i SAD, dogovoren u julu, biće suspendovan od strane Evropskog parlamenta nakon što je Donald Tramp zapretio da će preuzeti Grenland i uvesti nove tarife, saznaje BBC iz izvora bliskih međunarodnom trgovinskom odboru parlamenta.
U Kataloniji u blizini Barselone došlo je do nesreće kada je prigradski voz na liniji R4 iskočio iz šina nakon što je udario u zaštitni zid koji je pao na prugu, usmrtivši mašinovođu i teško povredivši četiri osobe, dok je još 34 lakše povređeno.
Rat u Ukrajini – 1.427. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
Novi ministar odbrane Mihailo Fedorov tokom sastanka sa novinarima, iznoseći prioritete svog mandata, rekao je da Ukrajina želi da "ubija 50.000 Rusa mesečno".
Nekako posle Bogojavljenja 19. januara ove godine dolazi u posetu Srbiji Parlamentarna delegacija EU na čelu sa Toninom Piculom, izvestiocem za Srbiju.
Britanski komičar i glumac Rasel Brend pojavio se danas pred sudom u Londonu putem video-linka iz SAD, gde se suočava sa dve nove optužbe za seksualne delikte, uključujući silovanje.
Deca iranske vladajuće elite se hvale luksuznim životima, a istovremeno hiljade običnih Iranaca ubijaju na ulici jer su se suprotstavili moćnim porodicama koje vode Islamsku Republiku.
Pevačica Britni Spirs (42) i dalje privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, gde često objavljuje neobične i provokativne snimke koji uznemiruju deo njenih pratilaca.
Privatni avion Bila Gejtsa viđen je u Davosu dok se najbogatiji i najmoćniji akteri svetske ekonomije okupljaju na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) u Švajcarskoj.
Usred sezone gripa i prehlada, mnogi se vraćaju proverenim klasicima – pre svega pilećoj supi i supi od paradajza, toplim jelima koja greju i lako se jedu čak i kada nemate apetit.
Ispijanje kafe ima mnogo prednosti – od poboljšanja funkcije mozga i smanjenja upale, do poboljšanja zdravlja srca i metabolizma. Međutim, kafa takođe može da utiče na to kako vaše telo apsorbuje određene suplemente.
Glumac Stelan Skarsgard potvrdio je da se u filmskim krugovima intenzivno radi na tome da se pronađe način za povratak lika koji tumači Meril Strip u predstojećem trećem nastavku hit franšize "Mamma Mia".
Gledaoci poslednjih godina sve češće posežu za filmovima koji klasične žanrove okreću u neočekivanom pravcu, nudeći sporiji ritam, snažnu atmosferu i duboku psihološku slojevitost.
Na današnji dan, 20. januara 2008. godine, prvi put je emitovana dramska serija "Breaking Bad", koja je veoma brzo prikovala milione gledalaca širom sveta za male ekrane.
The victory of the Serbian water polo team over Hungary secured their place in the European Championship semifinals, gave them some peace ahead of the final match against Montenegro, but also brought a degree of fatigue.
Danish MP and Chairman of the Danish Parliament’s Defense Committee, Rasmus Jarlov, warned in an interview with CNN that a potential U.S. military intervention in Greenland would mean war between Denmark and the United States.
Aleksandar Vučić is in Davos, participating in the World Economic Forum. There, he spoke about the numerous wars that have occurred and are still ongoing in the world, as well as the situation we can expect globally.
Aleksandar Vučić stated in Davos, where the World Economic Forum is being held, that difficult times lie ahead, as the world is heading in a “crazy direction” due to the conflict between the EU and the United States over Greenland.
Komentari 0
Pogledaj komentare