Ekonomija Sirije je već u ruševinama: Šta će tek sad biti?

Procenjuje se da 90% stanovništva živi ispod granice siromaštva, a više od polovine populacije suočava se s akutnom nesigurnošću u snabdevanju hranom, prema podacima humanitarnih radnika Ujedinjenih nacija.

Bruto domaći proizvod Sirije, prema procenama, pao je za više od 85% od izbijanja građanskog rata 2011. godine, prema analizi koju je radio Kapital ekonomiks (Capital Economics). Ionako mala proizvodnja nafte sada iznosi manje od 100.000 barela dnevno — "statistička greška u globalnoj proizvodnji nafte", kako je navela ova konsultantska kuća u ponedeljak.

Inflacija je dostigla 115% u 2023. godini, prema proceni Svetske banke, koja takođe predviđa da će se ekonomija zemlje smanjiti za 1,5% ove godine.

Ta ekonomska kriza predstavlja veliki izazov za raznoliku grupu sirijskih pobunjeničkih snaga dok preuzimaju vlast. Najistaknutija među tim pobunjeničkim grupama je Hajat Tahrir Al-Šam (HTS), bivša podružnica Al-Kaide, koja i dalje podleže sankcijama Sjedinjenih Država, Evrope i Ujedinjenih nacija zbog svoje terorističke oznake.

"Već sada postoje rasprave u nekoliko zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, o tome treba li HTS biti uklonjen s liste terorističkih organizacija", izjavila je Aniseh Basiri Tabrizi, pridružena istraživačica u britanskom analitičkom centru Čatam haus i viša analitičarka u konsultantskoj firmi Kontrol risks.

"Minimalno, istražiće se različite opozicione grupe koje su sada uključene u Siriju posle Asada kako bi se utvrdilo može li se s njima na neki način sarađivati", što će uticati na primenu sankcija, dodala je Basiri Tabrizi.

Napomenula je i da bi nadmetanje za naftne rezerve moglo biti jedno od ključnih područja sukoba među opozicionim grupama.