Bogatstvo u vojsku: "Rizik od napada nije isključen – Rusija glavna pretnja"

Mnoge zemlje, posebno one koje su u neposrednoj blizini Rusije, krenule su sa svojim povećanjem budžeta za vojsku. Jedna od njih je Švedska koja je napravila drastični zaokret i odrekla se svoje vojne neutralnosti 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu. U maju te godine predala je zahtev za članstvo u NATO-u, a godinu dana kasnije u julu je i postala članica.  

Švedska je predstavila predlog zakona o odbrani koji povećava vojnu potrošnju na 2,4 posto BDP-a sledeće godine, a još i više nakon toga — kao odgovor na pretnju iz Rusije, izjavio je ministar obrane Pal Jonson za Politiko.

"Rizik od napada ne može se isključiti", rekao je Jonson u telefonskom razgovoru i objasnio: "Rusija je glavna pretnja Švedskoj, a predstavlja pretnju celom NATO savezu. Trenutno je sloboda delovanja Rusije ograničena jer su njene kopnene snage zaglavljene na bojištu, ali primećujemo da je Rusija spremna da preuzeti velike vojne i političke rizike".

Ovaj potez švedske vlade znači da će se vojna potrošnja u 2025. godini povećati 10 posto, kao deo dugoročnog povećanja. Naime, Švedska planira dodatno da uloži u vojnu potrošnju. Zemlja planira dodatno da uloži 170 milijardi kruna (15 milijardi evra) u vojni budžet plus 35,7 milijardi kruna za civilnu odbranu do 2030. – što dolazi povrh postojećeg budžeta. To znači da će Švedska izdvajati za odbranu 2,6 posto svog BDP-a, što je znatno iznad NATO-ovog cilja od najmanje dva posto. Povećana vojna i civilna odbrambena potrošnja predstavlja povratak na fokus iz 1980-ih kad su se pripremali na to da budu spremni na sve što se može dogoditi.

Međutim, Švedska je postala članica NATO-a, dok je tokom sukoba sa Sovjetskim Savezom bila ipak tehnički neutralna. "Tokom Hladnog rata imali smo snažnu civilnu odbranu. Nakon 2015. reaktivirali smo je, a u ovom predlogu zakona o odbrani stavljamo na raspolaganje potrebna finansijska sredstva kako bismo je učinili verodostojnom", rekao je švedski ministar, dodavši kako je cilj omogućiti Šveđanima da se nose s "ratnom situacijom".

Švedska, sa svojih gotovo 3.300 kilometara obale i retko naseljenim arktičkim područjima, mora da se osigura da nije "privlačna meta" za Moskvu,  što znači jačanje svega, od energetskih i saobraćajnih mreža do zdravstvenog i finansijskog sistema, rekao je Jonson.

"Civilna i vojna odbrana dve su strane iste medalje", dodao je.

Govoreći o jačanju vojnih sposobnosti, sredstva se ulažu u sve, od oklopnih vozila do novih obalnih raketnih sposobnosti, raketne artiljerije, tri S106 Globaleye izviđačka aviona, Black Hawk HK16 višenamenskih helikoptera i najnovijih borbenih aviona Saab Gripen 39E. Pet korveta klase Visby biće modernizovano, dok će mornarica kupiti tri površinska borbena broda klase Lulea. Broj godišnjih regruta povećaće se na 10.000 do 2030, a ukupna veličina vojske narašće za oko 27.000 muškaraca i žena na oko 115.000. Do 2030. godine biće uspostavljene četiri nove brigade.

"Godinama se premalo ulagalo. Teret mora biti ravnomernije raspoređen između Amerike i Evrope", naveo je ministar.