Srbija 0

20.11.2026.

9:36

Mali najavio rast BDP-a od 3,5 do 3,7%: "Srbija u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi"

Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali rekao je danas da je Srbija u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi i dodao da se očekuje da rast BDP-a ove godine iznosi između 3,5 i 3,7 odsto.

Izvor: Tanjug, B92.net

Mali najavio rast BDP-a od 3,5 do 3,7%: "Srbija u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi"
Printskrin

Podeli:

"U trećem kvartalu, to je najnoviji podatak, rast našeg BDP-a je četiri odsto. I po svim dosadašnjim podacima, pošto polako, ali sigurno pristižu i ostale zemlje, podaci iz ostalih zemalja iz Evrope, Srbija je u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi. Do kraja godine očekujemo da ćemo biti na 3,5 - 3,7 odsto rasta. Apsolutno smo u vrhu Evrope, i to je  ono što ostavljamo u amanet ovima koji dolaze", rekao je Mali. 

On je kazao za Pink da država u ovom trenutku ima oko 500 milijardi dinara na računu,  to jest, više od četiri milijarde evra. 

"Da vas podsetim, samo 2012. godine, ovi koji su tada bili na vlasti, a sada su se, ovi iz Demokratske stranke što su se prerušili u studentsku listu, dakle, oni su nama ostavili osam milijardi dinara. Udeo javnog duga u BDP-u 43,5 odsto danas, dakle, duplo bolje nego što je prosek Evropske unije. Imate skoro 30 milijardi evra u deviznim rezervama. Stopa nezaposlenosti 2012, da podsetim ponovo, iako sam možda dosadan, bila je 25,9 odsto. Svaki četvrti u Srbiji bio je bez posla. Danas je na istorijskom minimumu od 7,2 odsto. Dakle, to su stvari koje ostavljamo onima koje dolaze - Srbija koja pobeđuje u onome u čemu do sada nije pobeđivala, a to je ekonomija", istakao je Mali.

Možda vas zanima

Podsetio je da je Srbija jedina zemlja u regionu Zapadnog Balkana koja je dobila  investicioni kreditni rejting, što znači da smo bezbedni i sigurni za investicije.

Mali je rekao da se mnogo toga promenilo nakon 25. oktobra, da su  uprkos haosu i neizvesnosti naše finansije, javne finansije stabilne.

"Mi smo u ponedeljak imali naplatu domaćeg PDV-a, polovina meseca je, dakle, 1,2 milijarde dinara više nego što smo očekivali. I onda vidite rezultat jedne odgovorne ekonomske politike. Ne samo da smo nastavili sve naše investicije u infrastrukturu, nego smo imali onaj veliki paket jednokratne pomoći svim građanima Srbije, onima koji su bili, u stvari, najugroženiji. Naši penzioneri su dobili između 20. 000 i 35. 000 dinara, oni koji su dobili novčanu socijalnu pomoć, naši borci, borački dodatak, dečiji dodatak, smanjenje cene lekova, sve je to uticalo na to da građani imaju više novca. I kao rezultat svega toga, dakle, nismo zaustavili ni investicije, jer građani su imali veću likvidnost, dakle više novca", rekao je Mali.

Mali: Danas prva aukcija prevremenog otkupa državnih obveznica

Mali je izjavio da će danas biti sprovedena prva aukcija prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bi država dala mogućnost svim vlasnicima obveznica da prodaju svoje hartije, uključujući i obveznice  Banke Poštanska štedionica koja će na taj način ojačati svoju likvidnost.

Ukupna vrednost planiranog otkupa na navednim aukcijama je 55 milijardi dinara.

"Prva aukcija desiće se već danas. Dakle, mi smo veoma odgovorno pristupili analizi svega što se desilo i dešava na finansijskom tržištu. Dobili smo izveštaj Narodne banke o Banci Poštanska štedionica krajem prošle nedelje. Takođe, sama banka nama je poslala, kao Ministarstvu finansija i vladi, svoj izveštaj, i na osnovu toga idemo sa prevremenim otkupom obveznica. To je, kako bih rekao, najbezbolniji, ali najefikasniji način da povećate likvidnost te banke, zato što nakon propasti Alta banke, ponovo se strah ljudima uvukao u kosti", rekao je Mali za Pink.

Kazao je da se ljudi još sećaju 90-ih godina prošlog veka kada su građani povlačili svoje depozite. 

Ministar finansija u tehničkom mandatu Mali je u sredu rekao za TV Tanjug da će država sprovesti prevremeni otkup državnih obveznica koje se nalaze u portfelju Banke Poštanska štedionica u vrednosti do 50 milijardi dinara, kako bi se dodatno ojačala njena likvidnost i očuvala stabilnost finansijskog sistema.

Mali je tada rekao da će otkup biti sproveden u nekoliko tranši tokom ove i naredne dve do tri nedelje, ističući da će na taj način Poštanska štedionica raspolagati dovoljnom količinom novca za isplatu svih deponenata i nastavak redovnog poslovanja.

Uprava za javni dug objavila je kalendar aukcija otkupa državnih obveznica pre roka dospeća za četvrti kvartal 2026. godine prema kojem je, od danas do 4. decembra, planirano pet aukcija ukupne vrednosti od 55 milijardi dinara.

Reč je o aukcijama u okviru redovnih aktivnosti usmerenih na aktivno upravljanje javnim dugom Srbije, dalje unapređenje funkcionisanja domaćeg tržišta državnih hartija od vrednosti i obezbeđivanju dodatne likvidnosti.

Prva aukcija zakazana je za 20. novembar, kada je planiran otkup državnih obveznica ročnosti 12 godina, emitovanih 18. februara 2020. godine sa dospećem 20. avgusta 2032. godine i kuponskom stopom od 4,5 odsto. Planirani obim otkupa iznosi 15 milijardi dinara.

Za 24. novembar predviđen je otkup desetogodišnjih obveznica emitovanih 23. januara 2025. godine, sa dospećem 27. jula 2035. godine i kuponskom stopom od 5,25 odsto u iznosu od 10 milijardi dinara.

Treća aukcija biće održana 26. novembra, kada je planiran otkup petogodišnjih obveznica, emitovanih 28. jula 2025. godine, sa dospećem 30. jula 2030. godine i kuponskom stopom od 4,5 odsto. Planirani iznos otkupa je 10 milijardi dinara.

U decembru su predviđene još dve aukcije. Za 2. decembar zakazan je otkup desetogodišnjih obveznica emitovanih 6. februara 2018. godine sa dospećem 8. februara 2028. godine i kuponskom stopom od 5,875 odsto, u vrednosti od 15 milijardi dinara.

Poslednja aukcija planirana je za 4. decembar, kada će biti otkupljivane osmogodišnje obveznice emitovane 24. oktobra 2023. godine sa dospećem 26. oktobra 2031. godine i kuponskom stopom od sedam odsto. Planirani obim otkupa iznosi pet milijardi dinara.

Kalendar aukcija objavljen je 16. novembra.

Podeli:

0 Komentari

Možda vas zanima

Transsaharska ruta

Krenula gradnja gasovoda za izvoz gasa u Evropu

Alžirske vlasti otpočele su radove na svojoj deonici transsaharskog gasovoda, zajedničkog projekta sa Nigerijom i Nigerom, kojim bi godišnje oko 30 milijardi kubnih metara prirodnog gasa moglo da se transportuje do Evrope.

16:36

19.11.2026.

19 h

Podeli: