Buknula profesija: Ogromne liste čekanja

Tako izuzetak nije ni ova godina, posebno u Zagrebu, uprkos tome što je u gradskim vrtićima 40 posto manje neupisane dece nego lani.

"Roditelji obično počnu da traže mesto za čuvanje deteta kada ono napuni godinu dana, odnosno kada majka završi porodiljsko odsustvo. Deca dolaze kod dadilja kada su između jedne i dve godine", objašnjava Vesnica Rašić, potpredsednica Upravnog odbora Hrvatskog udruženja dadilja (HUD).

S obzirom da sve dadilje u Zagrebu imaju listu čekanja, iz HUD-a ne očekuju da će izgradnja dodatnih vrtićkih kapaciteta uticati na njihov zanat.

"Čuvanje dece je veoma traženo među decom jaslenog uzrasta, a znamo da mali broj vrtića ima dovoljno kapaciteta da primi jaslenu decu. Pored toga, roditelji radije biraju dadilje zbog manjeg broja dece, njihovih individualnih potreba i potreba dece", rekla je Rašić za Hinu.

Navodi da trenutno na području Hrvatske ima više od 220 aktivnih dadilja, ali ima prostora za otvaranje još.

Prema saznanjima HUD-a, samo četiri okruga u Hrvatskoj nemaju dadilje: Ličko-senjska, Šibensko-kninska, Vukovarsko-srijemska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok su okruzi s najviše dadilja Grad Zagreb, Zagrebačka i Primorsko-goranska.

"Vidimo da su roditelji prepoznali dadilje kao dobar, pouzdan i kvalitetan vid čuvanja dece, s obzirom da se radi o malom broju dece, do maksimalno 12 dece na dve dadilje. Sve više vaspitača predškolske dece, umesto rada u vrtiću bira da otvori privatno čuvanje dece", kaže Rašić.

Najviše cene u Zagrebu, najniže u Slavoniji

Najviše cene čuvanja su u Zagrebu, a najniže na području Slavonije. U ostalim evropskim zemljama cene su, ističe Rašić, takođe više u većim gradovima, skladno platežnoj moći lokalnog stanovništva.

Svaka dadilja formira svoju ekonomsku cenu skladno cenama na području u kojem se nalazi, te sopstvenim specifičnostima, kao što su cene hrane, kirije, režija, plate i dr.

"Ako govorimo o čuvanju dece u kući roditelja, sat čuvanja kreće se od 7 do 10 evra po detetu u Zagrebu. Obično se radi o babysittingu – to je čuvanje dece u trajanju od 20 ili manje sati nedeljno", naglašava Rašić.

Kada se dete čuva svaki dan, po osam i više sati, dogovara se mesečna plata, koja zavisi od ostalih uslova i potrebama roditelja.

Mesečna cena za devetsatno čuvanje, nega i briga o detetu kreće se od 500 do 1.000 evra i više.

Cena će biti veća što su potrebe i zahtevi roditelja veći (npr. VSS vaspitačica, višegodišnje iskustvo kao dadilja, preporuke, znanje stranog jezika ili instrumenta, putovanja ili letovanja i zimovanja s porodicom, noćna briga o detetu, i dr.).

Kod čuvanja dece u domu roditelja još uvijek je, upozorava Rašić, uveliko prisutan rad na crno, iako Zakon o dadiljama omogućava dadiljama otvaranje radnje. U Hrvatskoj samo tri dadilje s radnjom rade u domu roditelja, i to u Zagrebu.