BBC 2

30.01.2025.

8:01

Ekstremisti koje je svet prihvatio kao državnike

Sirijac Ahmed al-Šara najnoviji je primer u dugom nizu ljudi koji su bili obeleženi kao teroristi, ali prema kojima se na kraju postupalo kao prema legitimnim političkim vođama.

Izvor: Džeremi Hauel - BBC Svetski servis

Ekstremisti koje je svet prihvatio kao državnike
Getty Images

Podeli:

Menahem Begin je bio izraelski premijer koji je potpisao mirovni sporazum sa egipatskim predsednikom Anvarom Sadatom 1978. godine, okončavši 30 godina neprijateljstava dve susedne zemlje.

Ovaj dogovor, poznat kao Sporazum iz Kemp Dejvida, doneo je obojici lidera Nobelovu nagradu za mir.

Međutim, Begin je 1940-ih bio vođa Irguna, jevrejske oružane grupe koja je napadala i britanske vlasti i Arape u Palestini pre nastanka savremenog Izraela.

Rođen 1913. godine u bivšoj carskoj Rusiji, Begin je studirao pravo u Poljskoj, gde se pridružio Jevrejskom omladinskom pokretu, delu tvrdokornog Revizionističkog cionističkog pokreta koji je predvodio Zev Jabotinski.

Getty Images

Posle nastanka Izraela u maju 1948. godine, Begin je postao vođe desničarske partije Herut, a 1977. godine je postao izraelski premijer kao vođa saveza Likud.

Iste godine je Begin započeo mirovne pregovore sa egipatskim predsednikom Anvarom Sadatom.

Oni su kulminirali Sporazumom iz Kemp Dejvida 1978. godine, kad je Egipat postao prva arapska zemlja koja je priznala Izrael.

Getty Images

Bivši palestinski lider Jaser Arafat postigao je 1993. godine Sporazum iz Osla između Izraela i Palestine, koji je doveo do nastanka Palestinske uprave (PA) i dao Palestincima samoupravu u Pojasu Gaze i delu Zapadne obale.

Arafat je postao prvi predsednik Palestinske uprave 1994. godine, a na tom položajuje ostao sve do smrti 2004. godine.

I on je dobio Nobelovu nagradu za mir.

Arafat je rođen 1929. godine u egipatskoj prestonici Kairu.

Njegov otac je bio palestinski trgovac.

Kao student u Egiptu, odlučio je da otpočne oružanu borbu protiv Izraela da bi poništio ono što su Palestinci zvali Nakba, iliti Katastrofa, iz 1948. godine.

Ona se dogodila kad je osnovana država Izrael, a nekih 750.000 Palestinaca bilo prisiljeno da pobegne iz vlastitih domova.

Arafat je krajem 1950-ih bio suosnivač Fataha - Pokreta za oslobođenje Palestine - zajedno sa kolegama izgnanicima i postao je šef njegovog vojnog krila.

Od decembra 1964. godine, izvodio je gerilske napade na Izrael sa susednih teritorija.

Getty Images

Godinu dana kasnije, Arafat se javno odrekao terorizma u ime PLO.

On se 1993. godine pomirio se sa Izraelom i priznao njegovo pravo na postojanje u Sporazumu iz Osla.

U zamenu su Palestinci dobili samoupravu u Pojasu Gaze i deo Zapadne obale pod Palestinskom upravom.

Za to je dobio Nobelovu nagradu za mir.

Kad je Arafat umro, predstavnici iz više od 50 zemalja, među njima i SAD, došli su na njegovu sahranu u Kairu.

Martin Mekginis - komandant IRA koji se rukovao sa kraljicom

Getty Images

Mekginis je rođen 1950. godine u osiromašenoj oblasti Londonderija po imenu Bogsajd u Severnoj Irskoj i pridružio se IRA krajem šezdesetih.

Kad su britanski padobranci 1972. godine ubili 13 ljudi tokom Krvave nedelje u Londonderiju, bio je drugi po komandi u IRA u tom gradu.

Kasnija istraga pokazala je da niko od ubijenih ljudi nije predstavljao nikakvu pretnju po vojnike.

Getty Images

U njegovoj 62. godini, Gustavo Petro je 2022. izabran za predsednika Kolumbije - bio je prvi levičar koji je ikada postao šef ove države.

Međutim, on je takođe bio član pokreta 19. april (M-19), jedne od najnasilnijih oružanih grupa u zemlji, i boravio je u zatvoru zbog posedovanja oružja.

Gustavo Petro je odrastao u Zipakviri, siromašnom gradu sa rudnikom soli blizu prestonice Bogote.

U 17. godini, dok je studirao ekonomiju na univerzitetu u Bogoti, učlanio se u M-19.

Bila je to gerilska grupa nazvana po datumu predsedničkih izbora iz 1970. godine u Kolumbiji, za koje su mnogi na levici smatrali da su bili namešteni.

Pripadnici M-19 iskopali su 1979. godine tunel sve do vojne baze u Bogoti i ukrali veliku količinu oružja.

Godinu dana kasnije, grupa je upala u ambasadu Dominikanske Republike i držala za taoce 50 ljudi koji su bili prisutni na koktelu.

Petro je negirao da je učestvovao u bilo kakvom nasilnom činu.

Međutim, on je 1985. uhvaćen sa municijom i eksplozivom kod sebe.

Govorio je da su mu oni bili podmetnuti i tvrdio je da je bio mučen posle hapšenja.

Odslužio je 18 meseci u vojnom pritvoru i u zatvoru.

Tenkovi kolumbijske vojske okružuju Palatu pravde u Bogoti1985.Getty Images
M-19 je zauzeo Palatu pravde u Bogoti 1985, a u sukobima je stradalo skoro 100 ljudi

Dok je Petro boravio u zatvoru, M-19 je izveo do tada najkrvaviji čin, upavši u Palatu pravde u Bogoti, kada je držao stotine ljudi za taoce.

Kolumbijske oružane snage vodile su 27-časovne borbe za ponovno zauzimanje zgrade tokom kojih je poginulo skoro 100 ljudi.

M-19 se demobilisala 1990. i postala legitimna politička partija, Demokratski savez M-19.

Petro je postao član kongresa, senator i gradonačelnik Bogote.

Pobedio je na predsedničkim izborima 2022. godine.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Izvor: BBC News na srpskom

Podeli:

2 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: