Džon O'Kif (John O'Keefe) i bračni par Mej-Brit (May-Britt) i Edvard Moser ovogodišnji su dobitnici Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju, saopštio je Institut Karolinska u Stokholmu.
Autor: Izvor: B92
Kako znamo gde se nalazimo? Kako možemo da pronađemo put kojim od jednog stižemo do drugog mesta? I na koji način možemo da sačuvamo ove informacije tako da sledeći put bez mnogo razmišljanja znamo gde se nalazimo i kuda treba dalje da idemo da bismo stigli do istog cilja?
Nobelova nagrada za medicinu i fiziologiju ove godine ravnopravno je podeljena na dva dela, od kojih jedan ide za zasluge Amerikanca Džona O’Kifa (1939), a drugi ide u ruke norveškog bračnog para Mej-Brit (1963) i Edvarda Mosera (1962).
YouTube Printscreen
Godine 1971. Džon O’Kif (John O'Keefe) otkrio je prve komponente ovog sistema za pocizioniranje. Otkrio je vrstu nervnih ćelija u delu mozga koji se zove hipokampus. Upravo je taj deo uvek bio aktivan kada su miševi na kojima su rađeni početni eksperimenti pokušavali da dođu do određenog dela u prostoriji.
Prilikom kretanja ka određenom mestu bila je aktivna jedna grupa ćelija, dok su u ostalim slučajevima (pravcima kretanja) bile aktivne druge, slične grupe ćelija.
O’Kif je zaključio da ove ćelije u međudejstvu kreiraju mapu sobe, na osnovu koje miševi znaju kako i kuda treba da se kreću.
YouTube Printscreen
Više od tri decenije kasnije, 2005. godine, Mej-Brit (May-Britt) i Edvard Moser otkrili su još jednu komponentu moždanog sistema za pozicioniranje. Identifikovali su još jednu vrstu ćelija (grid cells) koje kreiraju koordinatni sistem i dozvoljavaju nam da u njemu određujemo naše pozicije i pravce kretanja.
Ovo otkriće naučnika, svojevrsni moždani GPS sistem, rešilo je vekovni problem koji je mučio stručnjake iz brojnih naučnih oblasti - kako naš mozak kreira mapu prostora koji nas okružuje i kako možemo da se krećemo kroz tako složeno okruženje.
Nobelova nagrada iznosi 8 miliona švedskih kruna (1,1 milion dolara). Nagrada za medicinu otvara "sezonu" dodele Nobelovih nagrada.
Džon O'Kif (Beta/AP)
Pitanja koja se tiču naše pozicije u prostoru intrigiraju naučnike vekovima. Primera radi, pre više od 200 godina nemački filosof Emanuel Kant pisao je o tome da ljudi verovatno imaju neke mentalne sposobnosti koje postoje kao apriori stečena znanja i veštine. Smatrao je da je koncept prostora svojevrsni princip koji je ugrađen u naš um i da zahvaljujući tome mi možemo da posmatramo svet na način na koji to činimo i da ga percipiramo sa svim svojim složenostima.
Sa razvojem bihevioralne psihologije sredinom XX veka do odgovora na ova pitanja postalo je moguće doći i eksperimentalnim putem. Kada je Edvard Tolman ispitivao kretanje miševa kroz lavirint, otkrio je da može da oni mogu da nauče kako da se kreću kroz isti. Na osnovu toga izneo je ideju kognitivne mape koju formira naš mozak i koja omogućava miševima da pronađu izlaz iz lavirinta. Ali pitanje koje je još nekoliko decenija čekalo odgovor bilo je - kako se ta mapa kreira u našem mozgu i kako bi ona mogla da izgleda.
Džon O’Kif je bio fasciniran načinima na koje mozak kontroliše naše ponašanje, zbog čega je krajem šezdesetih godina XX veka odlučio da problem priđe sa stanovišta neurofizologije.
Kada je uspeo da zabeleži signale iz nervnih ćelija smeštenih u hipokampusu, kod pacova koji su se slobodno kretali po prosotoriji, O’Kif je otkrio da pojedine nervne ćelije postaju aktivne kada se miševi nađu na određenom mestu ili se kreću u određenom pravcu.
Mej-Brit Edvards (Youtube Printscreen)
Ove ćelije (place cells) su kreirale unutrašnju mapu prostorije u kojoj su se miševi nalazili. O’Kif je dalje zaključio da hipokampus sadrži brojne grupe ćelija koje kreiraju bezbroj mapa, i da se u zavisnosti od okruženja aktiviraju pojedine grupe vezane za mapu istih predela. Otuda se i naša percepcija okruženja i pamćenje istog može sačuvati do sledećeg susreta sa istim okruženjem.
Mej-Brit i Edvard Moser su mapirali veze koje postoje u hipokampusu dok se miševi kreću u prostoriji. U jednom od svojih eksperimenata otkrili su obrasce po kojem se odvijaju različite aktivnosti u entorinalnom korteksu (entorhinal cortex).
Uočili su da određene ćelije postanu aktivne kada miš prođe kroz nekoliko lokacija raspoređenih u heksagonalnoj mreži. Svaka od tih ćelija (grid cells) aktivirala se na jedinstven način ali su zajedno činile koordinatni sistem koji je miševima omogućavao kretanje kroz prostor.
Edvard Moser (Beta/AP)
Ove ćelije, zajedno sa onima koje je otkrio O’Kif, formiraju svojevrsna kola u hipokampusu. Tako u mouzgu dobijiamo sveobuhvatni sistem za pozicioniranje, svojevrsni GPS sistem za navigaciju.
Novija istraživanja koja sprovode naučnici, uključuju sve savremenije tehnike izučavanja mozga kao i studije iz oblasti neurohirurgije, pokazuju da ove vrste ćelija postoje i kod ljudi. Primera radi, kod pacijenata koji boluju od Alchajmera hipokampus i entorinalni korteks bivaju oštećeni tokom rane faze bolesti, pa te osobe često ne mogu da se snađu u prostoru i teško mogu da se sete odakle su došle i kuda nameravaju da idu. To je samo jedan od primera gde bi ova Nobelom nagrađena otkrića mogla da daju još veći doprinos.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Lideri EU, koji će se sastati sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i američkim zvaničnicima na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, "cepaju" svoje beleške o Ukrajini, navodi Fajnenšel tajms.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
U meču poslednjeg kola druge faze Evropskog prvenstva u vaterpolu sastaju se Srbija i Crna Gora (20.30), nekada zajednička selekcija, a u poslednje dve decenije veliki sportski rivali.
Rusija sa oduševljenjem posmatra kako napori predsednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom proširuju jaz sa Evropom, iako bi njegovi potezi mogli imati i ozbiljne bezbednosne posledice za Moskvu, koja želi sopstveno prisustvo na Arktiku.
U Kataloniji u blizini Barselone došlo je do nesreće kada je prigradski voz na liniji R4 iskočio iz šina nakon što je udario u zaštitni zid koji je pao na prugu, usmrtivši mašinovođu i teško povredivši četiri osobe, dok je još 34 lakše povređeno.
Rat u Ukrajini – 1.427. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
Novi ministar odbrane Mihailo Fedorov tokom sastanka sa novinarima, iznoseći prioritete svog mandata, rekao je da Ukrajina želi da "ubija 50.000 Rusa mesečno".
Nekako posle Bogojavljenja 19. januara ove godine dolazi u posetu Srbiji Parlamentarna delegacija EU na čelu sa Toninom Piculom, izvestiocem za Srbiju.
Britanski komičar i glumac Rasel Brend pojavio se danas pred sudom u Londonu putem video-linka iz SAD, gde se suočava sa dve nove optužbe za seksualne delikte, uključujući silovanje.
Deca iranske vladajuće elite se hvale luksuznim životima, a istovremeno hiljade običnih Iranaca ubijaju na ulici jer su se suprotstavili moćnim porodicama koje vode Islamsku Republiku.
Pevačica Britni Spirs (42) i dalje privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, gde često objavljuje neobične i provokativne snimke koji uznemiruju deo njenih pratilaca.
Privatni avion Bila Gejtsa viđen je u Davosu dok se najbogatiji i najmoćniji akteri svetske ekonomije okupljaju na Svetskom ekonomskom forumu (WEF) u Švajcarskoj.
Usred sezone gripa i prehlada, mnogi se vraćaju proverenim klasicima – pre svega pilećoj supi i supi od paradajza, toplim jelima koja greju i lako se jedu čak i kada nemate apetit.
Ispijanje kafe ima mnogo prednosti – od poboljšanja funkcije mozga i smanjenja upale, do poboljšanja zdravlja srca i metabolizma. Međutim, kafa takođe može da utiče na to kako vaše telo apsorbuje određene suplemente.
The victory of the Serbian water polo team over Hungary secured their place in the European Championship semifinals, gave them some peace ahead of the final match against Montenegro, but also brought a degree of fatigue.
Danish MP and Chairman of the Danish Parliament’s Defense Committee, Rasmus Jarlov, warned in an interview with CNN that a potential U.S. military intervention in Greenland would mean war between Denmark and the United States.
Aleksandar Vučić is in Davos, participating in the World Economic Forum. There, he spoke about the numerous wars that have occurred and are still ongoing in the world, as well as the situation we can expect globally.
Aleksandar Vučić stated in Davos, where the World Economic Forum is being held, that difficult times lie ahead, as the world is heading in a “crazy direction” due to the conflict between the EU and the United States over Greenland.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Istraživači iz kompanije Check Point upozorili su na pojavu VoidLink-a, jednog od prvih poznatih primera naprednog malvera koji je u velikoj meri razvijen uz pomoć veštačke inteligencije.
Dok milioni gejmera širom sveta nestrpljivo iščekuju jesen 2026. godine za premijeru najambicioznijeg projekta u gejming industriji, Rockstar Games još jednom je pokazao svoju humanu stranu.
Komentari 16
Pogledaj komentare