Kablovski operater SBB uputio je prošle nedelje Agenciji za telekomunikacije zahtev za dozvolu pružanja usluga u fiksnoj telefoniji čije bi izdavanje konačno ukinulo monopol i u ovoj oblasti telekomunikacija. Jedini operater, Telekom Srbija, često se našao na meti kritika da zbog monopolskog položaja građani ne dobijaju kvalitetne usluge, da ne mogu da koriste VOIP, ili da plaćaju skup Internet. Mnogi očekuju da se Telekom svoje pozicije neće lako odreći.
- Možda će vam zvučati čudno, ali moje mišljenje je da će demonopolizacija fiksne telefonije biti višestruko korisna, kako za krajnje korisnike, tako i za Telekom. Konkurencija samo podstiče razvoj i kvalitet usluga i apsolutno nije tačna činjenica da se plašimo uvođenja novog operatera - kaže na početku razgovora za Danas Igor Jecl, direktor Direkcije za usluge u kompaniji Telekom Srbija.
- Mislim da je reč o obrnutoj situaciji. Podsetio bih da je upravo Telekom srušio monopol Mobtela i da smo 2001. krenuli od nule da bismo za samo nekoliko godina preuzeli tržište. Trenutno SBB ima dominantnu poziciju na tržištu kablovske televizije i čini mi se da su shvatili da će realizacijom našeg plana uvođenja IP televizije, koja je tehnološki daleko superiornija od kablovske TV, kao i uvođenja IP telefonije, njihova monolitna pozicija biti poprilično uzdrmana. Ulaskom Telekoma u njihovo tržište prinudićemo SBB da smanji cene pretplate kablovske televizije koje su danas, da budem iskren, preterano visoke. Dakle, utakmica će biti na njihovom terenu i, naravno, da ih je to uznemirilo. Što se tiče ulaska SBB u fiksnu telefoniju interesantno je da nikada nisu pomenuli činjenicu da na osnovu ugovora o zakupu naše infrastrukture po kojoj puštaju TV signal Telekomu moraju da obezbede mogućnost pružanja kablovske telefonije njihovim korisnicima. Moram da priznam da u odnosu na pokojni Mobtel SBB ima strane ulagače koji predstavljaju elitu američkog i evropskog kapitala i ne verujem da će praviti velike greške. Utakmica će biti napeta, ali očekujem fer igru.
Koliko Telekom investira u unapređenje fiksne mreže?
- Investicije u fiksnu mrežu bile su veoma značajne u poslednjih šest godina. Samo u toku prošle godine investirano je 15,5 milijardi dinara u fiksnu, a sedam milijardi dinara u mobilnu mrežu. Velike investicije su u fiksnoj mreži neophodne, jer poslednjih 20 godina nije ulagano u nju, te su sada potrebni ozbiljni zahvati kako bi se ta mreža sanirala, digitalizovala i osposobila za pristup novim tehnologijama što većeg broja korisnika. I ove godine su predviđena značajna sredstva kako bi se maksimalno ubrzala modernizacija mreže.
Kada će biti završena digitalizacija mreže i kada će svi građani dobiti mogućnost da imaju telefon?
- Fiksna telefonija je još uvek u usponu zbog izuzetno niskih cena. Telekom primenjuje nove tehnologije kao što je CDMA, koje će omogućiti rešavanje zahteva i u sredinama u kojima je veoma teško obezbediti kablovsku infrastrukturu. Žao mi je samo što nismo dobili licencu za WIMAX tehnologiju koja bi brzo rešila, ne samo zahteve za novim priključcima i rešavanje dvojnika, već bi se ujedno obezbedio i širokopojasni bežični Internet. Nije mi jasno zbog čega se Telekomu, koji već ima licencu za pružanje usluga fiksne telefonije, ne obezbedi mogućnost primene novih tehnologija, već se ta opcija čuva za uvođenje konkurencije. A da ne govorim da su pri tom izdate neke privremene licence nekim malim privatnim preduzećima. Ovim se prvenstveno nanosi šteta korisnicima koji bi mogli da dobiju usluge fiksne telefonije bez čekanja, ali se ujedno i Telekom stavlja u neravnopravan položaj jer nam se onemogućava brzi razvoj fiksne telefonije i završetak digitalizacije. Kada se novom operateru dodeli licenca za pružanje fiksne telefonije, neka i on uvede WIMAX pod istim uslovima. Liberalizacijom tržišta neće automatski doći do pada cena impulsa, pogotovo ne u domaćem saobraćaju. To je praktično nemoguće jer su cene danas toliko niske da je sledeća granica nula dinara. Danas u slabijoj tarifi između dva fiksna telefona sat razgovora košta 9 dinara. Ali, u okviru posebnih paketa moguće je obezbediti korisnicima i da besplatno telefoniraju. Već od oktobra Telekom će izaći na tržište s takvom ponudom. Niže cene osetiće oni koji zovu inostranstvo, kao i biznis korisnici. Takođe, nerealno je očekivati da operateri koji dobiju licencu za fiksnu telefoniju postave infrastrukturu u ruralnim krajevima jer im se to ne isplati. Da smo dobili licencu za WIMAX kada smo je tražili do kraja sledeće godine bi bila završena digitalizacija, imali bismo oko tri miliona priključaka i svi bi dobili mogućnost da imaju telefon i da pristupe širokopojasnom Internetu.
Kako komentarišete tvrdnje da smo treći otpozadi u Evropi po pristupu širokopojasnom Internetu? Mnogi za spor razvoj informatičkog društva i mali broj korisnika Interneta delimično krive i monopolski položaj Telekoma.
- Ne postoji monopol na Internet tržištu. Štaviše, jedna od glavnih karakteristika Internet tržišta u Srbiji jeste veoma kasni ulazak Telekoma Srbija u maloprodaju Internet usluga. Aktuelni predlog poslovnog plana Telekoma Srbija predviđa da krajem 2008. broj instaliranih ADSL portova dostigne 500.000, te uz neminovan rast broja korisnika kablovskog Interneta, kojih bi prema optimističnim procenama trebalo da bude oko 200.000, dolazimo do brojke od 700.000 korisnika širokopojasnog Interneta, što uz predviđeni porast broja fiksnih pretplatnika na tri miliona predstavlja pokrivenost od 23,3 odsto i to bi nas stavilo rame uz rame sa stanjem u najrazvijenijim evropskim državama na početku 2007.
Zvanični podaci pokazuju da samo 18,5 odsto domaćinstava ima pristup Internetu, a da ga skoro 70 odsto građana nikada nije koristilo.
- Mislim da Telekom Srbija ima veoma relevantne podatke o korišćenju Interneta, s obzirom na to da se veliki deo saobraćaja obavlja preko naše infrastrukture. Trend porasta broja korisnika Interneta je oko 70.000 novih korisnika svakih šest meseci, pa se broj osoba koji imaju pristup Internetu danas može proceniti na sledeći način: oko 600.000 domaćinstava ima pristup Internetu putem dial-up veze, oko 90.000 domaćinstava putem ADSL-a, oko 80.000 domaćinstava putem kablovskog modema i oko 10.000 domaćinstava putem bežičnih mreža. Procena je, dakle, da skoro 800.000 domaćinstava ima pristup Internetu što, uz procenu da računar koriste dva člana domaćinstva, znači da oko 1,6 miliona osoba ima pristup Internetu. Kada se na ovu brojku dodaju đaci i studenti, kao i zaposleni koji Internetu pristupaju iz obrazovnih ustanova i s posla, verovatno se bližimo brojci od dva miliona osoba. Ako usvojimo da Srbija ima oko osam miliona stanovnika, dolazimo do odličnog podatka da su Internet sadržaji na razne načine dostupni za 25 odsto populacije, što je značajno čak i u okvirima svih članica Evropske unije. Ukoliko, s druge strane, usvojimo da u Srbiji ima oko 2,9 miliona fiksnih telefonskih priključaka u radu i oko 180.000 širokopojasnih priključaka, opet dolazimo do solidnog procenta korišćenja brzog Interneta od 6,2 odsto u odnosu na broj instaliranih telefonskih priključaka, što je u rangu Grčke, Slovačke i Poljske, a približavamo se nivou Kipra, Mađarske, Litvanije, Letonije i Češke s početka 2007.
Ministarka za telekomunikacije Aleksandra Smiljanić nedavno je izjavila da građani skupo plaćaju Internet. Ima li prostora za pojeftinjenje?
- Poređenje cena sličnih usluga kod dominantnih operatera u regionu uvek daje puno korisnih podataka. Ako uporedimo cenu ADSL flat paketa možemo da vidimo da je ponuda Telekoma jedna od najpovoljnijih u okruženju. Često se čuje kako u nekim razvijenim zemljama možete dobiti i 10Mbs za istu cenu. Međutim, zaboravlja se da je u tim zemljama pretplata minimum 15 evra mesečno, a da je prosečan telefonski račun korisnika koji imaju širokopojasni Internet oko 40 evra mesečno. Verujem da onaj ko može da potroši najmanje 40 evra na telefon verovatno želi 10Mbs Interneta, ali koliko je takvih ljudi u Srbiji gde je pretplata niža od jednog evra, a prosečan račun manji od 10 evra. Čak 42 odsto tržišta plaća telefonski račun manje od 400 dinara. Tehnološki smo spremni da sutra uvedemo brzinu od 10Mbs, ali je pitanje zrelosti tržišta i tarifnog sistema. U Srbiji je samo dvadesetak velikih biznis klijenata tražilo brzinu od 10Mbs. Danas ne postoji video igrica, niti video ili audio sadržaj koji ne može kvalitetno da se gleda na personalnom kompjuteru s brzinom od 1,5 Mbs, koliko sada imamo u ponudi. Sledeće godine uvodimo i IPTV, dakle još veće brzine koje su potrebne za emitovanje TV programa preko telefonskog priključka, ali i za tako sofisticiranu uslugu je dovoljno 4Mbs. Verujem da ćemo razvojem novih aplikacija doći do momenta kada će nam biti potrebno i 10Mbs za kućnu upotrebu, ali to prvenstveno zavisi od investicija koje će država uraditi u cilju razvoja informatičkog društva. Problem je što ne vidimo strategiju države za razvoj informatičkog društva. Razvijene zemlje su subvencionisale razvoj jer su znale šta žele. To može da se uradi i u Srbiji kroz, recimo, smanjenje PDV-a ili carina na uvoz opreme. Treba znati da nas mrežna oprema košta isto koliko i, recimo, Britance, te je veoma teško sniziti cene. Ono što možemo da učinimo je povećanje protoka po istoj ceni, što smo nedavno i učinili, zbog toga što protok malo utiče na ukupnu cenu. Međutim, potrebno je da dovršimo započete investicije u mrežnoj infrastrukturi na celoj teritoriji Srbije kako bi se te brzine i dalje povećavale.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Nacionalna meteorološka i klimatska služba (Met Office) takođe je dala svoju prognozu za uskršnji period. "Zver iz Evrope" za desetak dana zatrpaće snegom delove Ujedinjenog Kraljevstva, piše Daily Star.
Automoto savez Srbije (AMSS) je saopštio da se, po podacima od 17 časova, teretna vozila na graničnom prelazu Šid na izlazu iz zemlje u smeru ka Hrvatskoj zadržavaju tri sata.
Automoto savez Srbije (AMSS) je saopštio da se, po podacima od 17 časova, teretna vozila na graničnom prelazu Šid na izlazu iz zemlje u smeru ka Hrvatskoj zadržavaju tri sata.
Glavni i odgovorni urednik TV Prva za Crnu Goru i osnivač portala Borba Dražen Živković piše u autorksom tekstu za portal Borba.me o tome kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić od lidera pod opsadom došao do narodnog lidera.
Bivši brazilski predsednik Žair Bolsonaro danas je podvrgnut operaciji u privatnoj bolnici DF Star u prestonici Braziliji, gde je juče prebačen helikopterom, prenose lokalni mediji.
Rat u Ukrajini – 1.145. dan. Američki predsednik Donald Tramp rekao je novinarima u predsedničkom avionu da pregovori o rešenju sukoba u Ukrajini "možda idu dobro".
Američka glumica Rebeka Gejhart, supruga Erika Danea, oglasila se nakon što je glumac otkrio da mu je dijagnostikovana amiotrofična lateralna skleroza.
Glumac Miki Rurk napustio je Celebrity Big Brother UK nakon što su ga producenti prethodno upozorili na neprimereno ponašanje i korišćenje uvredljivih reči na setu.
Medicinska studija sprovedena u Velikoj Britaniji pokazala je da su ljudi koji konzumiraju alkoholno piće u skladu sa preporukama u okviru smernica Nacionalne zdravstvene službe (NHS) imali lošije zdravlje od onih koji ne piju.
Prema najnovijem istraživanju, udate žene su više pod stresom, nego singl žene i samohrane majke. Na njima leži ogroman teret: posao i briga o porodici.
Milijarde pregleda, milioni dolara, šokantna priča o zlostavljanju. Ovo bi bio siže nove Netflixove dokumentarne serije koja prikazuje opasnosti u svetu dečjih influensera.
Nova Netflixova romantična komedija "The Life List" izazvala je toliko snažna reagovanja da su neki gledaoci doslovno prekinuli ljubavne veze nakon gledanja filma.
Holivud nastavlja snima rimejkove klasika, a sledeći na redu je "Telohranitelj", film iz 1992. koji je stekao kultni status zahvaljujući Kevinu Kostneru i Vitni Hjuston.
Dok je serija "Adolescencija" osvojila ceo svet i o njoj se i dalje priča, na treće mesto najgledanijih na Netfliksu na globalnom nivou dospela je drama "Pulse", za koju pojedini kritičari kažu da čak "izaziva zavisnost".
At 5:30 p.m., President Aleksandar Vučić welcomed the longest flag transferred from the government to the parliament in front of the Presidency at Pioneer Park, where the national gathering started, with citizens pointing out that they'll never give up Serbia.
The case of the murder of Danka Ilić (2) from Bor, for which the suspects Dejan Dragijević (51) and Srdjan Janković (51) are charged, has been taken over by the High Court in Negotin, which will from now on proceed in the process of examining the indictment.
The High Court in Novi Sad today sent back the indictment that was brought against 13 people due to the fall of the canopy at the Railway Station in that city on November 1, 2024.
Komentari 67
Pogledaj komentare