Kultura

Nedelja, 11.11.2012.

16:19

Kultura je samo zabava za narod?

Država Srbija i društvo u kojem živimo shvataju kulturu isključivo kao zabavu za narod, ocenili su učesnici studijske debate "Kad kažete...Kultura: Činovnička ili preduzetnička?" i zaključili da u kulturi ne bi trebalo potpuno podilaziti zahtevima tržišta.

Izvor: Kad kažete. Kultura

Default images

Kultura u Srbiji se shvata kao neka vrsta cirkusa, neozbiljnog cirkusa, koji je potreban ljudima da se razonode, izjavila je pesnikinja i kolumnistkinja Ljubica Arsić u nedavno održanoj debati Medija centra Beograd i Media centra Niš.

Pri tome se ne vidi do koje mere kultura formira i glasača i učesnika u ekonomiji i u politici, ukazala je Arsić, koja smatra da je kulturna politika Srbije, kao i politika uopšte, sada spasavajuća.

Spasava se zemlja od bankrota, tako mora da bude jer smo pred ambisom, međutim, mora se gledati dalje, izjavila je Arsić.

Ako je kulturna politika spasavanje muzeja, ona je i u ekonomskom smislu isplativa, jer će naši saradnici iz Evrope, predviđa Arsić, ipak obratiti pažnju na zemlju sa tradicijom i kulturnim kontinuitetom, i reći možda vredi tu ulagati.
Ne bi trebalo samo mi da uđemo u muzeje, već i da muzeji uđu u naš život, naglasila je Arsić i dodala da bi trebalo osmisliti kako da se umetničko delo plasira današnjem mladom čoveku.

Muzej je poslastičarnica, koja brzo zasiti, izloženih 10 remek dela brzo zadovolje, napomenula je Arsić i pozvala marketing stručnjake da smisle nešto što bi posetioce dovelo u muzeje i mimo "Noći muzeja". Ipak, prema njenim rečima, ključni problem je što muzeji ne rade.

"Mi u sebi imamo, kao kompleks male nacije, neku vrstu mitomanije, moramo da imamo veliki muzej, veliko pozorište, maštamo da napravimo operu, a mogli bismo malim, kamernim teatrima ili malim muzejima, da privučemo gledaoce", rekla je Arsić.

Osnivačica "Noći muzeja" Ana Jovanović objašnjava da se ta popularna muzejska manifestacija prevashodno i bavi mladima, dok kojih je najteže dopreti i oteti im vreme za kulturne sadržaje.
Prema rečima Jovanović, kad se sve to upakuje u formu efemernog spektakla, dobijemo manifestaciju koja jeste zanimljiva mladima i za devet godina postala je "in" i "cool" i mladi je očekuju cele godine.

Na polju književnosti, Ljubica Arsić je rekla da u Srbiji od književnosti mogu da žive izdavači, ali ne i književnici. Tržište knjiga je osiromašeno, upozorava ona, a tržištem je zavladala zabavljačka manija, koja nije književnost, već biznis. Ljudi pišu svoje uspomene o razvodu, trudnoći i nekakvim temama koje interesuju široke narodne mase, objasnila je Arsić.

Jovanović je tome dodala da svaki sadržaj, ma koliko bio elitistički, može da se ispriča, na određeni način bilo kojoj određenoj ciljnoj grupi.

“Apsolutno smatram da ciljnoj grupi ne bi trebalo podilaziti”, izjavila je Jovanović, koja smatra da "ne bi trebalo da se čitaju knjige samozvanih pisaca, niti da se gledaju izložbe samozvanih slikara", već da se ljudi edukuju.

"Trebalo bi da postoji bukvar, da se zna šta je umetničko delo, šta je muzej kao institucija, da se zna šta je postavka, a šta predstava i šta je pisana reč", istakla je Jovanović.
Vlasnik i direktor privatnog pozorišta "Slavija" Batrić Žarković tvrdi da bi ustanove kulture trebalo da vode sposobni i stručni i ilustrovao da sada na čelo pozorišta dolaze ljudi iz stranaka na vlasti, nezavisno od njihovog obrazovanja.

Prema njegovim rečima, za upravljanje pozorištem bitno je da rukovodilac ima menadžerske sposobnosti, ali i da vodi računa o umetničkom delu teatra.

Nije isto raditi u državnom i privatnom pozorištu, objašnjava on. Državna nemaju pravo na velike greške, dok u malim pozorištima, ako se napravi greška, ona završavaju svoju misiju, ukazao je Žarković. U Srbiji danas ima 110 dramskih akademija, dok ih je u nekadašnjoj Jugoslaviji bilo četiri, ali pozorišne sale, uprkos tome, "zvrje prazne" i država "ne brine".

Žarković je takođe, predočio da je najvažnije pitanje raspodele novca iz budžeta i napomenuo da je pozorište "Slavija" za 17 godina postojanja dobilo novac dva puta, iako organizuje Festival, koji okuplja svetske autore. On dodaje kako za to ne krivi državu već činovnike i članove stranaka, zaključujući da je u Srbiji potrebno hrabrosti i ludosti da bi neko bio preduzetnik u kulturi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

16 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ultimatum? Orban traži deo Ukrajine

Među 11 zahteva Mađarske u vezi sa zaštitom prava nacionalnih manjina, ključni kamen spoticanja je određivanje oblasti u Ukrajini sa posebnim nivoom garancija za prava Mađara.

16:53

27.6.2024.

1 d

Svet

Dramatičan preokret: Idemo ka katastrofi

Što duže traje rat u istočnoj Evropi između Rusije i Ukrajine i što se više provokacija dešava širom sveta, svet postaje bliži “nuklearnoj katastrofi, upozoravaju dva nuklearna analitičara.

13:00

28.6.2024.

1 d

Podeli: