Dino Mustafić - reditelj predstave "Rođeni u YU" i direktor sarajevskog internacionalnog festivala MESS.
Autor: Razgovarala: Ivana Ćirica
|
Izvor: B92
Tribina posvećena pitanjima jugoslovenskog nasleđa 20 godina posle raspada SFRJ biće održana 27. oktobra u Centru za kulturnu dekontaminaciju u Beogradu, povodom nove predstave Jugoslovenskog dramskog pozorišta “Rođeni u YU” koju je, prema tekstu grupe dramaturga sa prostora bivše zajedničke države režirao Dino Mustafić.
Među učesnicima tribine “Rođeni u YU”, koju organizuju beogradski nedeljnik “Vreme” i Fondacija “Friedrich Ebert”, najavljeni su glumica JDP-a Mirjana Karanović, koja igra jednu od glavnih uloga, književnik iz Sarajeva Muharem Bazdulj, filmski reditelj Želimir Žilnik iz Novog Sada, književnik i novinar Ante Tomić iz Splita i književnik Miljenko Jergović iz Zagreba.
Šta je bila Jugoslavija? Da li je Jugoslavija bila nešto više od proste međunacionalne zajednice? Da li se Jugoslavija baš sasvim raspala?, neka su od pitanja o kojima će učesnici razgovarati, a tribinu će voditi novinar nedeljnika “Vreme” Teofil Pančić.
Biće reči i o nasleđu ratova i raspada, pitanju identiteta, dekonstrukciji jugoslovenskog identiteta, nacionalnim i drugim postjugoslovenskim identitetima, lokalnim provincijalizmima, provincijalnosti nacionalnih kultura u evropskom kontekstu, jugoslovenskom kulturnom prostoru, jugoslovenskom i evropskom konceptu, pitanju suvereniteta, sudbini i perspektivama jugoslovenskog prostora - politički i kulturno...
B92: Rođeni u YU ste nazvali istraživačkim projektom - kako se odvijao, kako ste “sklapali” predstavu? Dino Mustafić: Na probama je nicao tekst, rađala se predstava na dušama glumaca, njihovim emocijama, sjećanju i spoznaji o izgubljenom fizičkom i duhovnom prostoru. Predstava nije do pred sami kraj imala čvrstu arhitekturu, puno toga smo mjenjali, kratili, prekomponovali. Proces je bio prava avantura u koju smo se svi upustili, jedna svojevrsna autorefleksija nas samih kroz traganje za scenskom formom.
Na koji način se predstava bavi Jugoslavijom? Identitatrno, kao nečim čega više nema, gdje je sve nestalo i srušilo se, kao jednim svojevrsnim kolektivnim retušom naših biografija, činjenica koje se opiru da tek tako budu preskočene, zaboravljene... nije nas zanimala Jugoslavija kao državna i politička tvorevina, već kao prostor sjećanja, prostor naših pitanja koja moramo postaviti sebi baš radi nas samih, jer puno toga je bolno, neotkriveno i potisnuto.
Otkud ideja da se na ovaj način bavite Jugoslavijom, a i pozorištem? Mislim da ovakve teme zaslužuju da se nađu na našim repertoarima. Prišao sam joj sa ispovjedne, dokumentarističke strane, moglo je sigurno i drugačije. U pozorištu su važne iskrenost i poštenje, onda nekako forma dođe sama od sebe, tako je bilo i sada.
Kako su glumci reagovali na ovaj projekat, na činjenicu da se, na neki način, ogoljuju, igraju i sebe? Imali smo jedan katarzičan proces, pun uzajamnog povjerenja i ljubavi, otkrivali smo sebe duboko, poput sonde koja ulazi u želudac i snima svaki ožiljak, ranu... podjelili smo naša iskustva i tražili kako to pretvoriti u scenski jezik, nije nam bilo lako, nije uvijek išlo, imali smo puno dilema i sumnji, ali rezultat i nije uvijek najvažniji, koliko potreba za pozorištem kao našim paralelnim svijetom u kojem otkrijemo drugog ja...
Branka Petrić je podelila sa publikom i svoje upoznavanje sa Bekimom, Mirjana Karanović je pričala o ljubavima i potrebi da se zemlja koja je umrla “pokopa”, Anita Mančić o detinjstvu u Dalmaciji, vinogradima, sprečenosti da ode na sestrinu sahranu, Beštić o ćerki generala koja ga je proganjala… Glumci su sada imali sasvim drugačiji izlazak pred publiku? Je li ovo i neka vrsta pozorišnog realityja? Nije to reality, već umjetnici kao ličnosti, sa svojim stavom, svjetonazorom iza kojeg su spremni hrabro stati na scenu kao svoje stajne tačke postojanja.
Angažovali ste nekoliko (6) dramaturga, različitih generacija, pretežno su mlađi. Kako je taj tim funkcionisao? Nikada nisam radio sa tako brojnim timom dramaturga, bila je to svojevrsna dramaturška radionoca, koja je uobličavala scene, rekonstruisala kroz dijaloge, ispisane monologe, vodili su brigu o kompoziciji predstave, scenoslijedu, kontekstu i svim značenjskim slojevima koji su izlazili sa proba.
Kakav je vaš odnos prema YU? Ambivalentan, sa jedne strane imam sentiment prema bezbrižnom djetinstvu, dobrom školovanju, lijepoj mladosti i osjećaju slobode i prostora, dok sa druge imam gorčinu izdaje, gubitka iluzija o jednakosti, ubijanja, smrti i nasilja koji su srušili sve vrijednosti te zemlje u koju smo se kleli i vjerovali.
Koju svoju intimnu priču ste vi podelili sa publikom? Sve priče u predstavi su i dio mene, moje ličnosti, sa njima imam empatiju....
Publika je ustala na izvođenje himne “Hej Sloveni”. Kako to tumačit – kao nostalgiju, poštovanje, spremnost da se igra sa glumcima (interakciju)? Tumačim kao podrsku da je publika spremna o tome razgovarti, razmjenjivati iskustva, slušati te priče i potražiti sebe, kao jedan povratak u budućnost!
Kako ste birali glumce za ovu predstavu? Ovde to nije samo pitanje podele, već i teksta? Birao sam one glumce koje volim da gledam na sceni, jer su dobri, uvijek vjerujem da skupljam najbolji glumački tim na svijetu, tako je i sa ovom podjelom, za koju sam jedino znao da mora biti generacijski heterogena..
Kakve ste reakcije čuli posle premijere? Da li ste zadovoljni obavljenim? Izlazak pred publiku je za mene pravi stres, početak kraja kojeg ne volim u pozorištu, trenutak osame kojeg se bojim. Tako da nisam baš radoznao za skupljanje utisaka… imali smo lijep prijem, nekonvencionalan apaluz, publiku koja je puhala u predstavu da poleti, to sam osjetio u sali... hvala takvoj posebnoj publici, rijetko se to doživi na premijerama.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Lideri EU, koji će se sastati sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i američkim zvaničnicima na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu, "cepaju" svoje beleške o Ukrajini, navodi Fajnenšel tajms.
U meču poslednjeg kola druge faze Evropskog prvenstva u vaterpolu sastaju se Srbija i Crna Gora (20.30), nekada zajednička selekcija, a u poslednje dve decenije veliki sportski rivali.
Mađarska kompanija MOL i ruski Gasprom su dogovorili osnovne odredbe budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS koji će biti upućen američkom OFAK-u na odlučivanje, a Srbija je takođe povećala udeo.
Rusija sa oduševljenjem posmatra kako napori predsednika SAD Donalda Trampa da preuzme kontrolu nad Grenlandom proširuju jaz sa Evropom, iako bi njegovi potezi mogli imati i ozbiljne bezbednosne posledice za Moskvu, koja želi sopstveno prisustvo na Arktiku.
U Kataloniji u blizini Barselone došlo je do nesreće kada je prigradski voz na liniji R4 iskočio iz šina nakon što je udario u zaštitni zid koji je pao na prugu, usmrtivši mašinovođu i teško povredivši četiri osobe, dok je još 34 lakše povređeno.
Rat u Ukrajini – 1.427. dan. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Rusija tokom noći izvela napad na Ukrajinu, koristeći više od 300 dronova i "značajan" broj balističkih i krstarećih raketa.
Novi ministar odbrane Mihailo Fedorov tokom sastanka sa novinarima, iznoseći prioritete svog mandata, rekao je da Ukrajina želi da "ubija 50.000 Rusa mesečno".
Nekako posle Bogojavljenja 19. januara ove godine dolazi u posetu Srbiji Parlamentarna delegacija EU na čelu sa Toninom Piculom, izvestiocem za Srbiju.
Usred sezone gripa i prehlada, mnogi se vraćaju proverenim klasicima – pre svega pilećoj supi i supi od paradajza, toplim jelima koja greju i lako se jedu čak i kada nemate apetit.
Ispijanje kafe ima mnogo prednosti – od poboljšanja funkcije mozga i smanjenja upale, do poboljšanja zdravlja srca i metabolizma. Međutim, kafa takođe može da utiče na to kako vaše telo apsorbuje određene suplemente.
Glumac Stelan Skarsgard potvrdio je da se u filmskim krugovima intenzivno radi na tome da se pronađe način za povratak lika koji tumači Meril Strip u predstojećem trećem nastavku hit franšize "Mamma Mia".
Gledaoci poslednjih godina sve češće posežu za filmovima koji klasične žanrove okreću u neočekivanom pravcu, nudeći sporiji ritam, snažnu atmosferu i duboku psihološku slojevitost.
Na današnji dan, 20. januara 2008. godine, prvi put je emitovana dramska serija "Breaking Bad", koja je veoma brzo prikovala milione gledalaca širom sveta za male ekrane.
The victory of the Serbian water polo team over Hungary secured their place in the European Championship semifinals, gave them some peace ahead of the final match against Montenegro, but also brought a degree of fatigue.
Danish MP and Chairman of the Danish Parliament’s Defense Committee, Rasmus Jarlov, warned in an interview with CNN that a potential U.S. military intervention in Greenland would mean war between Denmark and the United States.
Aleksandar Vučić is in Davos, participating in the World Economic Forum. There, he spoke about the numerous wars that have occurred and are still ongoing in the world, as well as the situation we can expect globally.
Aleksandar Vučić stated in Davos, where the World Economic Forum is being held, that difficult times lie ahead, as the world is heading in a “crazy direction” due to the conflict between the EU and the United States over Greenland.
Rusija planira da tokom 2026. godine započne serijsku proizvodnju domaće satelitske internet mreže, koja bi trebalo da predstavlja odgovor na američki Starlink.
Istraživači iz kompanije Check Point upozorili su na pojavu VoidLink-a, jednog od prvih poznatih primera naprednog malvera koji je u velikoj meri razvijen uz pomoć veštačke inteligencije.
Dok milioni gejmera širom sveta nestrpljivo iščekuju jesen 2026. godine za premijeru najambicioznijeg projekta u gejming industriji, Rockstar Games još jednom je pokazao svoju humanu stranu.
Komentari 0
Pogledaj komentare