Zamor od proširenja prepreka Srbiji

Bivši šef španske diplomatije Migel Anhel Moratinos izjavio za B92 da bi glavna prepreka ulasku Srbije u EU mogao da bude zamor od daljeg proširenja Unije.

Izvor: B92

Subota, 31.05.2014.

16:27

Default images

Moratinos, koji u Beogradu prisustvuje međunarodnoj konferenciji posvećenoj Prvom svetkom ratu "Evropska tragedija 1914. i multipolarni svet 2014:istorijske pouke", u organizaciji Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj, ponovio je u intervjuu za B92 da njegova zemlja neće menjati stav o nepriznavanju nezavisnosti Kosova, ako to Srbija prva ne učini.

Srbija je započela pregovore s Evropskom unijom u januaru ove godine. Vlada u Beogradu je optimistična da bi ti pregovori mogli uspešno da se završe do 2018. godine i da zemlja nakon toga postane punopravna članica EU 2020. godine. Koje su po vama glavne prepreke pred kojima bi Srbija mogla da se nađe na putu ka Uniji?

"Mislim da Srbija zaslužuje da bude punopravna članica Evropske unije, zbog istorijskih, političkih i prirodnih razloga. Glavna prepreka na tom putu će joj biti zamor od daljeg proširenja Unije. Evropa se nalazi u ogromnoj finansijskoj krizi, ali se nadam da će novo vođstvo koje dođe u Brisel, shvatiti neophodnost da Srbija uđe u klub. Najgori scenario bi bio da ti ljudi nastave da raspravljaju o unutrašnjim problemima Unije i da ne gledaju na potencijale Evrope na globalnom nivou, i na EU kao faktor koji ce uticati na stabilnost i bezbednost na Balkanu".

Pitanje Kosova ostaje kao jedno od najvažnijih pitanja na putu Srbije ka Evropskoj uniji. 22 članice su priznale nezavisnost Kosova, pet to nije uradilo, uključujući i Španiju. Da li mislite da će na kraju svog puta ka EU Srbija biti primorana da prizna nezavisnost Kosova i da li će Španija promeniti svoj stav po tom pitanju?

"Španija neće priznati nezavisnost Kosova, pre nego što i ako to ne uradi Srbija. Ako Srbija na kraju procesa proširenja može da dođe do dogovora koji je prihvatljiv i za Kosovo, onda će i Španija i druge države to podržati. Ali, bez zajedničkog dogovora, jednostrano proglašena nezavisnost Kosova je nelegalna i predstavlja kršenje međunarodnog prava. Mi smo danas svedoci kako jednostrane deklaracije utiču na stabilnost sveta i vidi se koliko je Španija bila mudra što to nije prihvatila. Da zaključim, Španija će podržati zajednički dogovor, ali nikada neće sama prva nikoga priznavati". Šta bi Evropska unija mogla da uradi sa svoje strane da se tenzije smanje i na koji način bi Rusija i EU zajedno mogle da dođu do neke vrste miroljubivog rešenja za razrešenje ukrajinske krize?

"Ukrajina je poslednji primer pogrešne spoljne politike Evropske unije. Trebalo bi pitati Evropsku komisiju, visokog predstavnika i države članice zašto se vršio pritisak na Ukrajinu da bira između Rusije i EU. Kosovski presedan je izazvao ovo što se dogodilo na Krimu i to je jedan od glavnih razloga zašto mi nismo podržali jednostranu deklaraciju o nezavisnosti Kosova. Umesto da bude poprište sukoba Unije i Rusije, Ukrajina bi trebalo da bude mesto spajanja i to bi trebalo da bude nova politika Evropske unije. To je politika zdravog razuma i u nju treba da bude uključena i Rusija, jer će u suprotnom gubitnici biti i Evropa i Rusija, dok će pobednici biti Sjedinjene Države i Kina".

Partije evroskeptika i partije ekstremne desnice postigle su veliki napredak u izborima za evropski parlament. Koje su to greške evropskih vlada i takozvanih mejnstrim partija koje su doživele neku vrstu poraza na izborima koji su održani za vikend?

"To je bio odgovor građana, javnosti na programe štednje. Nažalost, oni su na izborima odgovor i pomoć zatražili od populističkih, nekada čak i fašističkih stranaka. 43 odsto glasova je dobio Nacionalni front u Francuskoj, i to glasove radničke klase. Gde je nestala podrška socijalistima? Oni se nisu prilagodili novim okolnostima i ovaj uspon populista mogao bi da predstavlja ogromnu opasnost za budućnost Evrope".

Vi ste bili na čelu OEBS-a 2007. godine, koliko je pitanje slobode medija važno za jednu državu koja želi da uđe u Evropsku uniju?

"Sloboda medija je nesto što je obavezno. Ne znam šta se tačno dogodilo u Srbiji u poslednjih nekoliko dana, ali verujem da vlasti treba i da će se postarati da mediji budu zaštićeni. Danas je nemoguće sakriti neku informaciju i vi ne možete gušiti medije, a jedan od osnova za države koje idu ka Evropskoj uniji je sloboda govora i sloboda medija. Znam da u svakoj zemlji postoji Ustav i zakonski okviri, ali principi slobode medija moraju da budu poštovani".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

62 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: